Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale zbog rasta trgovinskih napetosti nakon što je Washington objavio listu kineskih proizvoda na koje će se naplaćivati carine, a Peking uzvratio istom mjerom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru pale između 0,1 i 1 posto. U Kini i Hong Kongu danas se zbog praznika ne radi.

Loše raspoloženje na burzama posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata jer je predsjednik SAD-a Donald Trump u petak objavio listu na kojoj je više od 800 kineskih proizvoda, vrijednih 50 milijardi dolara, na koje će se od 6. srpnja naplaćivati carina od 25 posto.

Kina je odmah objavila svoju listu oko 660 američkih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara na koje će ona naplaćivati uvozne carine od 25 posto.

Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.

„Rizik od trgovinskog rata ponovno se vratio na tržišta nakon što su Washington i Peking jedan drugome najavili carine na uvoz. To će u idućem razdoblju biti u fokusu ulagača, a svaka eskalacija tenzija pritisnut će tržišta”, kaže Nick Twidale, analitičar u tvrtki Rakuten Securities Australia.

Osim Kine i SAD-a, čija bi gospodarstva mogla trpjeti zbog carina, ulagači se plaše da će i druga azijska gospodarstva i kompanije, ovisne o međunarodnoj trgovini, mogle imati kolateralne štete jer bi taj sukob mogao naštetiti rastu globalnog gospodarstva i narušiti poslovno povjerenje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zbog toga su, među ostalim, pod pritiskom i cijene nafte, koje su prošloga tjedna pale jer bi OPEC uskoro mogao povećati proizvodnju, nakon što ju je 18 mjeseci držao na smanjenim razinama.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros pala 2,04 posto, na 63,75 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 72,65 dolara.

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta kreće oko najviših razina u sedam mjeseci.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,1 posto, na 94,86 bodova.

Pritom je američka valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1590 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1610 dolara.

No, dolar je oslabio u odnosu na japansku valutu, pa je njegov tečaj skliznuo sa 110,65 jena, koliko je iznosio u petak, na 110,35 jena.