Zabrinutost investitora nakon što je Italija opet zaronila u recesiju te nevoljkost vlade da krene u privatizaciju sve izraženije usporavaju proces prodaje državne imovine težak ukupno 12 milijardi eura.

Planove o privatizaciji i rezanju dugova premijer Matteo Renzi naslijedio je od svog prethodnika Enrica Lette koji je za privatizacijske planove imao i podršku Bruxellesa. Lettini planovi trebali su biti najveća privatizacija u Italiji u posljednjih 10-ak godina čime bi se malo ublažio golemi talijanski dug koji je dosegnuo 2,1 bilijuna eura.Vlada u Rimu namjerava zainteresiranim ulagačima ponuditi 40 posto udjela u nacionalnoj pošti (Poste Italiane) od čega bi se u državnu riznicu trebalo sliti najmanje četiri milijarde eura.

Osim pošte, planira se prodati i 49 posto udjela u kontroli zračnog prometa Enav te državnoj izvoznoj agenciji SACE. Privatizacija pošte provela bi se putem burze, ali Renzi i njegova vlada smatraju da bi s time trebalo malo pričekati.Naime, iskustva s prodajom državnog udjela u brodograđevnoj industriji Fincantieri u lipnju nisu bila posebno uspješna zbog slabog interesa ulagača. Poučen tim iskustvom, Renzi je ovoga mjeseca u razgovoru za Financial Times kazao kako privatizacijski proces valja malo usporiti kako bi se proveo kvalitetno i ozbiljno. "Krenut ćemo u privatizaciju kada se ispune uvjeti da zaradimo novac. Nisam u poziciji prodavati jeftino, želim prodati našu imovinu po njezinoj primjerenoj vrijednosti", istaknuo je Renzi.

Talijanski financijaši daju za pravo Renziju koji bi s prodajom Poste Italiane pričekao do sljedeće, a možda i do 2016. godine tvrdeći da takav potez ima poslovne logike. Time bi nova uprava pošte koja je nedavno postavljeno dobila vremena da tvrtku restrukturira i učini je poželjnijom "udavačom".Osim toga, nakon talijanskog pada u recesiju u drugom tromjesečju, Renziju bi bilo pametnije da se fokusira na provođenje reformi, a ne toliko na privatizaciju, smatraju tamošnji ekonomisti. "Ako krenete u privatizaciju bez da ste prvo pokrenuli reforme, valuacije po kojima prodajete biti će niže jer će ulagači imati manje povjerenja u dugoročni rast gospodarstva", smatra Alberto Gallo, analitičar RBS-a. O tom savjetu mogla bi razmisliti i hrvatska vlada.