Mnogi su posljedice rata u Iranu zasad osjetili tek kroz skuplje gorivo, no pravi udar na kućne budžete tek bi mogao uslijediti, piše AP News. Zbog poremećaja u opskrbi naftom rastu cijene sirovina za tisuće proizvoda svakodnevne potrošnje, od odjeće i kozmetike do lijekova i dječjih igračaka.

vojna kriza

Matematika nemoći: Sedam tjedana rata s Iranom ispraznilo američka skladišta, Pentagonu trebaju godine za oporavak

Možda zvuči neobično da rat u Iranu, koji je krajem travnja ušao u osmi tjedan, može utjecati i na plišane igračke, no ni one nisu pošteđene posljedica poremećaja u isporuci nafte s Bliskog istoka. Brojne mekane igračke, poput onih koje proizvodi tvrtka Aleni Brands s Floride, izrađene su od poliestera i akrila, sintetičkih vlakana dobivenih iz nafte.

Samo tri tjedna nakon početka sukoba dobavljači iz Kine obavijestili su tvrtku da ih nabava tih materijala već stoji 10 do 15 posto više, potvrdio je izvršni direktor Ricardo Venegas. „Ova situacija pokazuje koliko je nafta prisutna u cijelom sustavu i koliko o njoj ovisimo“, rekao je Venegas, veteran s 30 godina iskustva u industriji igračaka. „Tko bi rekao da cijena igračke ima izravnu vezu s naftom?“

No nisu pogođene samo igračke. Petrokemikalije dobivene iz nafte i prirodnog plina, prema podacima američkog Ministarstva energetike, koriste se u proizvodnji više od šest tisuća proizvoda. Među njima su računalne tipkovnice, ruževi za usne, teniski reketi, pidžame, kontaktne leće, deterdženti, žvakaće gume, obuća, bojice, kreme za brijanje, jastuci, aspirin, zubne proteze, ljepljive trake, kišobrani i najlonske žice za gitaru.

Dosad je najočitija posljedica rata za većinu ljudi izvan zone sukoba bio nagli rast cijena benzina. Putnici se istodobno suočavaju sa skupljim zrakoplovnim kartama i dodatnim naknadama jer aviokompanije reagiraju na rast troškova mlaznog goriva. Potrošači bi uskoro mogli plaćati više i za hranu, namještaj te brojne proizvode koji se prevoze kamionima na dizelski pogon.

No sirova nafta ne pretvara se samo u gorivo. Iz nje nastaju kemikalije, voskovi, ulja i razne smjese koje se nalaze u velikom broju svakodnevnih predmeta, osobito onima izrađenima od plastike i gume. Naftni derivati široko se koriste i u ambalaži. Budući da je globalna opskrba naftom poremećena već osmi tjedan, veći troškovi proizvodnje mogli bi se uskoro preliti i na kupce.

Venegas kaže da će njegova tvrtka zasad sama snositi veće troškove materijala, ali očekuje da će početkom 2027. morati podići cijene ako rat potraje još tri do šest mjeseci.

Prema riječima Gernota Wagnera, klimatskog ekonomista s Poslovne škole Sveučilišta Columbia, oko 85 posto svjetske potrošnje nafte odlazi na gorivo, dok se ostatak koristi u širokom rasponu proizvoda. Rafinerije i kemijska postrojenja sirovu naftu razdvajaju u manje kemijske sastojke poznate kao petrokemikalije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Šest ključnih petrokemikalija – etilen, propilen, butilen, benzen, toluen i ksilen – temelj su plastike i sintetičkih materijala poput najlona i poliestera. Nalaze se u automobilskim dijelovima, kemijskim olovkama, zavjesama, kockicama za igru, naočalama, gnojivima, lopticama za golf, slušnim aparatima, sredstvima protiv insekata, kajacima, prtljazi, brisačima i lakovima za nokte.

Udar na odjeću, obuću i tepihe

Materijali čine velik dio troškova proizvodnje za mnoge tvrtke, uključujući proizvođače tepiha, odjeće i guma, tvrdi Andrew Walberer iz konzultantske kuće Kearney. Kao primjer navodi običnu košulju. Procjenjuje da materijali čine 27 do 30 posto troška proizvodnje, dok rad otpada na 10 do 30 posto. Ostatak čine troškovi poslovanja poput marketinga, distribucije i administracije.

Stručnjaci upozoravaju da će se pritisak na troškove dodatno pojačati ako cijena nafte ostane iznad 90 dolara po barelu tijekom idućih mjeseci. Trenutačno se kreće oko 98 dolara.

Matt Priest, izvršni direktor Američke udruge distributera i trgovaca obućom, rekao je da većina članica ima zalihe gotovih proizvoda za dva do tri mjeseca, što im zasad daje određenu zaštitu. No oko 70 posto materijala u sintetičkoj obući temelji se na petrokemikalijama, a 30 posto troška tih materijala izravno ovisi o kretanju cijena nafte.

Analiza udruge procjenjuje da bi skuplja nafta, kroz rast cijena materijala, energije i prijevoza, mogla dovesti do poskupljenja obuće od 1,5 do tri posto do kraja ljeta i tijekom jeseni.

Istodobno, američki proizvođači odjeće i obuće do kraja travnja moraju početi ugovarati nove narudžbe poliesterskih vlakana kako bi robu na vrijeme plasirali za blagdansku sezonu. Prema Nateu Hermanu iz Američke udruge za odjeću i obuću, cijena kilograma materijala za poliesterske tekstile porasla je s prosječnih 90 centi prije početka sukoba na 1,33 dolara, što bi svaki odjevni predmet moglo poskupjeti za 10 do 15 centi.

Neki gomilaju zalihe, drugi već dižu cijene

Pojedine tvrtke već traže načine kako ublažiti rast troškova. Lisa Lane, osnivačica tvrtke Rinseroo, koja prodaje prijenosne nastavke za tuševe i slavine, nedavno je utrostručila mjesečnu narudžbu iz Kine nakon što joj je proizvođač najavio da će trošak za 30 dana biti 30 posto veći.

Imala je samo nekoliko dana da odluči hoće li naručiti tromjesečne zalihe unaprijed. Komponente njezinih proizvoda uključuju derivate nafte poput PVC-a, a nakon što je naručila 240.000 jedinica umjesto uobičajenih 80.000, sada razmatra druge načine smanjenja troškova.

Kaže da želi odgoditi novo podizanje cijena jer ih je već povećala prošle godine zbog američkih carina na uvoz iz Kine. „Želimo ostati u točki u kojoj ljudi i dalje žele kupovati od nas i osjećaju da dobivaju dobru vrijednost“, rekla je.

S druge strane, tvrtka Gentell, koja prodaje proizvode za njegu rana poput zavoja, flastera i spužvi domovima za starije i medicinskim ustanovama, planira podići cijene za 15 posto u idućih nekoliko tjedana.

Izvršni direktor David Navazio istaknuo je da se ljepila u njihovim proizvodima oslanjaju na više petrokemikalija. Uključujući energiju i materijale, procjenjuje da su troškovi tvrtke porasli za 20 posto. Budući da su zavoji i flasteri nužni proizvodi, ne očekuje pad potražnje zbog viših cijena.

Mnogo je neizvjesnije hoće li se cijene ikada vratiti na staro nakon završetka rata i stabilizacije isporuke nafte. „Vidio sam da troškovi prijevoza padaju, ali nikada nisam vidio da padaju cijene sirovina“, zaključio je.