Sedmotjedni sukob s Iranom ozbiljno je iscrpio zalihe ključnih američkih projektila, a u pojedinim slučajevima arsenal je gotovo prepolovljen. Nova izvješća upozoravaju na razdoblje povećane ranjivosti koje bi Kina mogla iskoristiti, dok se američka obrambena industrija muči s ubrzanjem proizvodnje, piše Klix.

najavljuje zlatno doba

Američka veleposlanica otkrila planove: Uz LNG i AI, SAD nam želi prodati i svoje ratne brodove

Dok američki predsjednik Donald Trump produljuje primirje s Iranom na molbu Pakistana, u javnost izlaze zabrinjavajući podaci o stanju američkog arsenala. Sedmotjedni rat s Teheranom, nazvan Operacija Epski Bijes, ozbiljno je iscrpio zalihe ključnog naoružanja i otvorio pitanje spremnosti SAD-a u slučaju mogućeg sukoba s Kinom. Trump je poručio da se primirje produljuje na zahtjev pakistanskog feldmaršala Asima Munira i premijera Shehbaza Sharifa, dok Washington čeka „jedinstven prijedlog“ podijeljenog iranskog vodstva.

Iako je američki predsjednik istaknuo da je vojsci naredio nastavak blokade Hormuškog tjesnaca te da ostane spremna „u svim aspektima“, prekid vatre i povratak ključnih pregovarača u Washington mogli bi značiti više od pukog diplomatskog poteza. Mnogi analitičari smatraju da bi ova stanka mogla poslužiti američkoj vojsci kao prijeko potreban predah, jer su skladišta najmodernijeg oružja znatno ispražnjena nakon borbi koje su počele 28. veljače 2026. godine.

Prema novoj analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), koja se podudara s povjerljivim podacima Pentagona, američka vojska tijekom sukoba s Iranom potrošila je goleme količine naprednog naoružanja. U samo sedam tjedana borbi iskorišteno je najmanje 45 posto zaliha raketa za precizne udare, najmanje polovica presretačkih projektila THAAD, namijenjenih rušenju balističkih raketa, te gotovo 50 posto raketa za sustave protuzračne obrane Patriot.

Uz to, ispaljeno je oko 30 posto ukupnih zaliha krstarećih raketa Tomahawk, više od 20 posto projektila JASSM te znatan broj pomorskih projektila SM-3 i SM-6.

Iako SAD kratkoročno i dalje raspolaže dovoljnim količinama bombi i projektila za nastavak operacija protiv Irana ako primirje propadne, stručnjaci upozoravaju na mnogo veći problem. Preostale količine kritične municije više nisu dovoljne za ozbiljan odgovor protivniku slične snage, ponajprije Kini. „Velika potrošnja municije otvorila je razdoblje povećane ranjivosti u zapadnom Pacifiku“, rekao je Mark Cancian, umirovljeni pukovnik američkih marinaca i jedan od autora izvješća CSIS-a.

Iako je Pentagon već potpisao ugovore o širenju proizvodnje, Cancian upozorava na surovu stvarnost. „Trebat će od jedne do četiri godine samo da se zalihe obnove, a zatim još nekoliko godina da dosegnu razinu koja je potrebna“, poručio je.

Pentagon i Trump umanjuju opasnost

Službeni stav Pentagona znatno je optimističniji od procjena neovisnih analitičara. Glasnogovornik Sean Parnell poručio je da vojska „ima sve što joj je potrebno za provedbu operacija u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere“, dodajući da SAD raspolaže „dubokim arsenalom sposobnosti“.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Takve tvrdnje u oštrom su raskoraku s nedavnom odlukom Donalda Trumpa da od Kongresa zatraži dodatna sredstva upravo za nabavu novih projektila. „Municije najviše razine imamo mnogo, ali je čuvamo“, rekao je Trump prošlog mjeseca pravdajući zahtjev za financiranje. „To je mala cijena koju moramo platiti da bismo ostali na vrhu.“

„Čisti matematički problem“

Demokrati na Capitol Hillu i dio vojnog vrha od početka su upozoravali na ovakav razvoj događaja. Još prije izbijanja sukoba načelnik Združenog stožera, general Dan Caine, upozorio je Trumpa da bi dugotrajna vojna kampanja mogla ugroziti zalihe, posebno one predviđene za pomoć Izraelu i Ukrajini.

Situaciju je sažeo demokratski senator iz Arizone Mark Kelly. „Iranci mogu proizvesti velik broj dronova Shahed i balističkih raketa te imaju velike zalihe. U jednom trenutku ovo postaje čisti matematički problem. Odakle ćemo nabaviti municiju za protuzračnu obranu?“

Napeta industrijska baza i globalne posljedice

Visoka potrošnja streljiva tijekom Operacije Epski Bijes razotkrila je dugogodišnje slabosti američke obrambene industrije. Desetljećima je proizvodnja bila prilagođena mirnodopskim potrebama, što je otežalo brzo povećanje kapaciteta u slučaju velikog sukoba.

Primjerice, prije rata s Iranom SAD je godišnje proizvodio tek oko 90 raketa Tomahawk. Kao odgovor, Pentagon je pokrenuo planove za snažno povećanje proizvodnje, uključujući učetverostručenje godišnje proizvodnje presretača THAAD te rast proizvodnje Tomahawka na više od tisuću komada godišnje.

Dok se ti planovi ne ostvare, oslabljeni arsenal ne utječe samo na spremnost SAD-a nego i na njegove saveznike. Isporuke oružja pojedinim europskim partnerima već su odgođene. U svijetu rastućih napetosti, utrka za obnovom zaliha mogla bi biti jedan od ključnih čimbenika koji će oblikovati geopolitičke odnose u godinama koje dolaze.