Rat na Bliskom istoku uzrokovao je noćnu moru globalnom energetskom sustavu, smanjivši opskrbu u toj mjeri da potrošači diljem svijeta moraju plaćati višu cijenu za manju potrošnju.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, uskog kanala uz iransku obalu, zaustavilo je prolaz petine svjetske nafte i LNG-a otkako su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran 28. veljače.

tržišni poremećaji

Helij, lijekovi i gnojiva… Skriveni udar rata koji tek dolazi

U međuvremenu su napadi Irana i Izraela usmjereni na energetsku infrastrukturu Bliskog istoka. Nanosi se šteta plinskim poljima i rafinerijama nafte, a predstavnici industrije upozoravaju da će godinama trajati popravak.

Sve se to samo ubraja u ono što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) već nazvala najgorim globalnim energetskim poremećajem u povijesti, koji je zasjenio čak i naftni embargo iz 1973. koji je uzrokovao nestašicu goriva i izazvao veliku ekonomsku štetu.

“Nećete uspjeti ovo zaobići. To će se prevesti u to da će cijene energije porasti dovoljno da ljudi prestanu trošiti“, rekao je Dan Pickering, glavni investicijski direktor tvrtke Pickering Energy Partners.

Do sada je kriza s tržišta uklonila oko 400 milijuna barela nafte, otprilike četiri dana svjetske opskrbe, što je izazvalo porast cijena od 50 posto.

Nafta, plin i rafinirani naftni proizvodi ključni su za mnoge dijelove modernog svijeta, od pogona automobila, kamiona i aviona, preko napajanja domova i industrije, do proizvodnje plastike i gnojiva.

“Razmjer onoga što je ovdje ugroženo u gorivima, kemikalijama i LNG-u ono je što ovaj trenutak čini kvalitativno drugačijim od prijašnjih kriza u Perzijskom zaljevu“, rekao je Aditya Saraswat, potpredsjednik konzultantske tvrtke Rystad Energy.

Financijsko planiranje

Raste interes za financijsko planiranje: OVB Hrvatska širi mrežu i otvara nova prodajna mjesta u Hrvatskoj

Konferencija

Zelena i energetska tranzicija u SEE regiji se nastavljaju na realnim poslovnim osnovama, uz snažnu podršku osigurateljskog sektora

Nagli porast cijene energije također potiče globalnu inflaciju, što teško pogađa potrošače i poduzeća. To je postala velika politička odgovornost za američkog predsjednika Donalda Trumpa dok pokušava opravdati rat američkoj javnosti.

Trump je napao saveznike u NATO-u zbog nedostatka podrške američko-izraelskom ratu protiv Irana, nazivajući dugogodišnje američke saveznike “kukavicama”.

Drastičan porast cijena

Globalne referentne cijene nafte već su porasle za više od 50 posto na preko 110 dolara po barelu od početka rata. Utjecaji su izraženiji za bliskoistočnu sirovu naftu, glavnu naftu za azijska gospodarstva, s cijenama koje dosežu rekordne vrijednosti blizu 164 dolara.

To je uzrokovalo vrtoglav rast cijena goriva, pritisak na potrošače i tvrtke diljem svijeta te potaknulo vladine mjere za očuvanje zaliha.

Primjerice, Tajland je naredio državnim službenicima štednju energije obustavom putovanja u inozemstvo i korištenjem stepenica umjesto dizala, a Bangladeš je zatvorio svoja sveučilišta.

Šri Lanka je uvela racioniranje goriva, a Kina je zabranila izvoz rafiniranog goriva. Britanska vlada je unutar plana za energetsku krizu nametnula smanjenje ograničenja brzine radi uštede goriva.

IEA je u petak objavila nove mjere smanjenja potražnje za energijom, poput rada od kuće i izbjegavanja zračnog prometa, koji je već ozbiljno poremećen nakon što je rat prisilio ključna bliskoistočna središta na zatvaranje.

IEA je ranije ovog mjeseca pristala staviti na raspolaganje 400 milijuna barela iz strateških zaliha, no analitičari kažu da je ta mjera nedostatna za stabilizaciju tržišta.

Natasha Kaneva, analitičarka JP Morgana, rekla je da je smanjenje potražnje jedino rješenje kada nedostaje zaliha energije.

“Tržište se suočava s akutnom nestašicom proizvoda (…) koji se ne mogu konzumirati jednostavno zato što nisu dostupni“, rekla je.

Cijene mlaznog goriva u Europi dosegle su rekordnih 220 dolara po barelu, što je trošak koji će se vjerojatno brzo ublažiti u obliku skupljih avionskih karata. U Sjedinjenim Državama, koje uvoze vrlo malo nafte s Bliskog istoka, cijene benzina porasle su za više od jednog dolara po galonu od 28. veljače na oko četiri dolara po galonu.

Cijene prirodnog plina u Europi i Aziji vrtoglavo rastu nakon što su Izrael i Iran posljednjih dana u uzvratnim napadima na plinske instalacije oštetili postrojenja u Perzijskom zaljevu. Cijene električne energije za potrošače također bi mogle porasti.

Izrael je u srijedu napao iransko plinsko polje South Pars, a Iran je idućeg dana napao katarski LNG kompleks Ras Laffan. Izvršni direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi rekao je za Reuters da će iranski napadi izbiti 12,8 milijuna tona LNG-a godišnje, oko tri posto svjetske opskrbe, u razdoblju od tri do pet godina.

Situacija je kritična jer su naftni i plinski proizvodi ključni za sve, od lijekova do plastike i gnojiva, upozorio je Menelaos Ydreos, glavni tajnik Međunarodne plinske unije (IGU), skupine svjetskih proizvođača plina.

“Ponovno pozivamo da se odmah obustave napadi na energetska postrojenja i da se nastavi promet kroz Hormuški tjesnac jer su gnojiva, petrokemikalije, nafta i plin ključni za naš opstanak”, naveo je Ydreos u priopćenju.

Sigurnost hrane

Rat također ugrožava globalnu opskrbu hranom. Već je ozbiljno poremetio tržišta gnojiva pošto oko trećine svjetske trgovine gnojivima obično prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Cijene dušičnih gnojiva poput uree porasle su za 30 do 40 posto od početka sukoba. Američki poljoprivrednici već su govorili o praznim policama trgovina prije proljetne sjetve.

Tvornice gnojiva u Indiji, Bangladešu i Maleziji poduzimaju obustavu narudžbi i smanjenje proizvodnje ili potpuno zatvaranje pogona zbog nedostatka sirovina.

Ako sukob potraje još samo nekoliko tjedana, globalne opskrbe hranom bit će značajno poremećene, rekao je Maximo Torero, glavni ekonomist Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

“To će utjecati na sadnju i proizvodnju hrane. U svijetu će biti manja ponuda osnovnih žitarica, stočne hrane, a time i mliječnih proizvoda i mesa“, rekao je.

Otprilike polovica svjetske proizvodnje hrane uzgaja se pomoću mineralnih gnojiva, što u nekim zemljama čini i do polovice troškova proizvodnje žitarica.