EN DE

Helij, lijekovi i gnojiva… Skriveni udar rata koji tek dolazi

Autor: Poslovni.hr
21. ožujak 2026. u 12:38
Podijeli članak —
Foto: Pixabay

Iako energetika dominira naslovnicama kao sektor najteže pogođen ratom u Iranu, globalni opskrbni lanci trpe puno širi udar. Sukob je poremetio tokove ključnih sirovina i roba, povećavajući rizik od novog vala inflacije i potencijalnih nestašica diljem svijeta.

Od eskalacije rata u Iranu krajem veljače 2026., pomorski promet kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih svjetskih trgovačkih arterija – pao je za više od 94 posto. Dok je cijena nafte Brent premašila 120 dolara po barelu, analitičari upozoravaju da poremećaji u opskrbi drugim sirovinama mogu ozbiljno pogoditi industrijsku proizvodnju i cijene hrane.

Rat je, piše Business Insider, snažno pogodio i globalnu opskrbu helijem, plinom ključnim za proizvodnju AI hardvera i medicinske opreme. Nakon napada na katarski LNG kompleks Ras Laffan, Katar je obustavio dio proizvodnje plina, čime je nestao značajan dio svjetske ponude helija. Kao drugi najveći svjetski proizvođač, Katar osigurava više od trećine globalne proizvodnje, a cijene helija već su se udvostručile na tržištu.

Poremećaji transporta ozbiljno su pogodili i farmaceutsku industriju, posebno lijekove osjetljive na vrijeme dostave. Zatvaranje zračnih čvorišta u Zaljevu smanjilo je globalni zračni teretni kapacitet za 22 posto, što je najviše pogodilo izvoz generičkih lijekova iz Indije. Stručnjaci upozoravaju da bi povećani logistički troškovi mogli dovesti do poskupljenja lijekova između četiri i sedam posto.

Gotovo potpuna blokada brodskog prometa kroz Hormuški tjesnac pogodila je i tržište gnojiva, ključno za poljoprivredu. Zbog manjka LNG-a Katar je zaustavio proizvodnju u najvećoj tvornici uree, što je uzrokovalo nagli rast cijena gnojiva. Viši troškovi proizvodnje hrane mogli bi se uskoro preliti na potrošače kroz skuplje proizvode u trgovinama i restoranima.

Europa na rubu recesije, mijenjaju se trgovački putevi

Ekonomske posljedice već se osjećaju u Europi, gdje je Europska središnja banka (ECB) upozorila na rizik od tehničke recesije u velikim gospodarstvima poput Njemačke i Italije. Istodobno države ubrzano traže alternativne rute opskrbe, pa je Saudijska Arabija povećala izvoz preko luke Yanbu na Crvenom moru kako bi zaobišla Hormuški tjesnac.

Kraj „just-in-time” proizvodnje

Kriza ubrzava odmak od modela proizvodnje točno na vrijeme, koji je desetljećima dominirao globalnom industrijom. Automobilski i tehnološki sektor suočavaju se s blokiranim komponentama, uključujući baterije za električna vozila i poluvodiče zarobljene u lukama Zaljeva.

Sve više kompanija okreće se strategijama near-shoringa i regionalizacije opskrbnih lanaca kako bi smanjile ovisnost o geopolitički nestabilnim područjima. Analitičari upozoravaju da bi ova kriza mogla označiti početak nove ere globalne trgovine.

Autor: Poslovni.hr
21. ožujak 2026. u 12:38
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close