Tijekom 12 godina koje je proveo na položajima čelnog čovjeka Rusije, Vladimir Putin na dugi je niz problema, od separatističkih sukoba, preko naftnih ratova i pobunjenih oligarha do pada vrijednosti rublja, primjenjivao načelo nemilosrdnog pragmatizma.

No sada je pred njim problem s kojim se nikada prije nije susreo, problem koji predstavlja popriličan izazov za njegov skeptični um bivšeg KGBovca. Nakon šest mjeseci trećeg predsjedničkog mandata i niza uznemiravajućih uličnih prosvjeda, Putinu je potrebna ideologija, jedna ideja dovoljno snažna da ujedini cijelu zemlju u potpori njegovoj vladavini.Jedna od rijetkih jasnih strategija iz posljednjih nekoliko mjeseci tiče se nastojanja da se u društvu mobiliziraju pomalo tradicionalni elementi. Oživljavaju se kozačke vojne postrojbe, regionalni dužnosnici pokušavaju u škole uvesti predmet "domoljubni odgoj", a u velikim gradovima se otvaraju slavofilski klubovi pod sloganom "Dajte nam nacionalnu ideju!" "Neupitno je da razmišlja o ideologiji", kaže Dmitrij S. Peškov, Putinov tajnik za odnose s javnošću. "Ideologija je jako važna. Domoljublje je jako važno. Bez posvećenosti naroda, bez povjerenja naroda ne može se očekivati pozitivan učinak političkog djelovanja."I u redovima vladajućeg sloja mijenjaju se ideje. Prozapadnjačku doktrinu predsjednika Dmitrija Medvedeva zamijenile su priče o "postdemokraciji" i nostalgiji za vremenima carstva. "Zapadnjačke vrijednosti" spominju se sa prezirom. Svake godine se učenjaci iz cijeloga svijeta okupljaju na sastanku Valdajskog kluba jer im se tu pruža prilika za razgovor s Putinom. Peškov kaže da ove godine gotovo uopće nije bilo pitanja vezanih uz demokraciju i ljudska prava. "Svima je već pun kufer toga pitanja ljudskih prava", dodaje. Prošlogodišnja zbivanja udahnula su nov život ovakvim protuzapadnjačkim argumentima. Dužnička kriza utjecala je na smanjenje privlačnosti gospodarskog modela eurozone, a zatim i njezinog političkog modela. Ustanci u arapskom svijetu iznijeli su na vidjelo intelektualni rascjep između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. A ruska Pravoslavna crkva optužuje Zapad zbog poticanja opasnih previranja diljem svijeta. "Događaju se zapanjujući kulturalni kolapsi u Europi, nešto manje u SAD-u, te još manje u Južnoj Americi", kaže Peškov. "No u Africi i Europi se oni doista događaju, a upravo će ta protuslovlja razoriti navedene zajednice."

"Val revolucija u zemljama Magreba, na Bliskom Istoku, u Perzijskom zaljevu i Jemenu nije donio ništa dobroga", kaže. Peškov dodaje da iako Rusija nema nikakvu namjeru udaljiti se od Zapada kada je riječ o vanjskoj politici te čak želi ostvariti bliskije bilateralne odnose s pojedinačnim zapadnjačkim državama, više neće tolerirati uplitanje u unutarnja pitanja.U rujnu tijekom rasprave o "nacionalizaciji državne elite", jedan je zakonodavac iz Kremlja predložio da se dužnosnicima zabrani posjedovanje imovine u inozemstvu jer ih to navodno veže uz strane vlade. Taj je prijedlog naišao na otpor pa je sada u limbu. Aleksandar Rahr, jedan od stručnjaka koji je prisustvovao raspravi Valdajskog kluba kaže da je tijekom toga susreta dobio dojam da Putin doista jest dobio dodatne političke bodove usvajanjem konzervativnijeg jezika, ali da mu se čini da je posrijedi nešto drugo, nešto puno dublje. "Sve više priprema Ruse na spoznaju da Rusija više ne pripada Zapadu i zapadnjačkoj kulturi, kao ni Europi na onaj način kako se govorilo u 1990ima", smatra Rahr, autor Putinove biografije. "Priprema Ruse za nešto drugo. A vrlo je teško odrediti što je to." Na sastanku održanom u rujnu po pitanju uvođenja "domoljubnog odgoja" u škole, Putin je rekao da su sukobi na polju "kulturalnog identiteta, duhovnih i moralnih vrijednosti te etičkog kodeksa ponašanja" postali poprište intenzivne bitke između Rusije i njezinih neprijatelja. "To nije nikakva fobija, to se uistinu događa", Putina citiraju dnevne novine Rosijskaja Gazeta. "Izobličenje nacionalne, povijesne i moralne svijesti više je nego nekoliko puta uzrokovalo slabost neke države, pa čak i njezin krah ili gubitak suverenosti."Prema uputama Moskve, ruski državni dužnosnici pokušavaju izraditi vlastite domoljubne programe. Ministarstvo obrazovanja razmišlja o održavanju kostimiranih balova nalik onima iz 19. stoljeća u zdanjima luke Rostov na Donu, a dužnosnici u Volvogradu osnovali su Komisiju za pitanja domoljubnog odgoja, ideologije i propagande. Sergej Karaganov, dekan Ekonomskog fakulteta u Moskvi kaže: "Rusija obnavlja veze sa svojom poviješću, koje su bile prekinute."

Ellen Barry; Anna Kordunski pridonjela izvještaju