Bivši predsjednik Rusije i sadašnji premijer Vladimir Putin potvrdio je kako će njegova Vlada nastaviti politiku podrške i poticanja ruskih kompanija na investicijsku djelatnost u inozemstvu. “Integracija Rusije u svjetsku ekonomiju, dostupnost novih tehnologija i novi standardi upravljanja tri su osnovna razloga zbog kojih će Vlada ohrabrivati naše kompanije da smjelije ulažu u strane ekonomije”, objasnio je Putin. Međutim, bivši šef ruske države a sada premijer potvrdio je da su ruske kompanije u svojim investicijskim aktivnostima u inozemstvu često izložene dvostrukim standardima i neopravdano podignutim barijerama.

Ulagački reciprocitet
“Dok je Rusija bila slaba, naši su zapadni partneri iz ekonomski razvijenih država zagovarali i od nas tražili liberalniji odnos prema stranim investicijama. Međutim, kada je Rusija ojačala oni su se, mijenjanjem pravila, počeli zatvarati”, ustvrdio je Putin. Štoviše, okomio se i na rusofobe na Zapadu koji, kako je rekao, zbog ruskih investicija kroz medije pojedinih zemalja, neutemeljeno i bezrazložno siju strah u javnosti. Da opravda svoje optužbe na račun rusofoba i ujedno opovrgne opasnost od ‘prekomjernih’ ruskih stranih ulaganja, Putin je iznio dva argumenta. Prvo je konstatirao kako su ukupne strane investicije u rusko gospodarstvo (oko 200 milijardi USD) deset puta veće od ukupnih ruskih ulaganja u inozemstvu, a zatim je pojedine zapadne države optužio za protekcionizam koji je ograničio ulaganje ruskih kompanija u ekonomiju njihovih zemalja. Štoviše, pozivajući se na neovisne zapadne stručnjake Putin je ustvrdio kako je samo u prošloj godini ruskim kompanijama iz političkih razloga i odluka onemogućeno investiranje gotovo 50 milijardi USD u ekonomije razvijenih država. To su bili i razlozi što je Rusija, po uzoru na zemlje Zapada, nedavno donijela zakon o ograničenom pristupu stranih investicija u svoje strateške grane, a Putin u ulozi novog premijera proklamirao politiku pariteta, odnosno reciprociteta za ulazak značajnih stranih investicaja u Rusiju. Uostalom, temeljem načela pariteta Rusija već dulje vrijeme ‘razmjenjuje’ investicije s Njemačkom, a radi dostupnosti i ulaganja svojih kompanija u ruske energetske izvore i objekte taj su paritet sada prihvatile i vlade Italije i Francuske. Međutim, to je vjerovatno i jedini put da se postupno zemlje Zapada i njezini autori politike globalizacije i liberalne ekonomije priviknu da su se na svjetskoj ekonomskoj areni i financijskoj sceni pojavili i novi vlasnici krupnog kapitala koji taj kapital žele uložiti i oplođivati.

Naime, kada je prije pet godina moćna ruska naftna kompanija LUKOIL kupila pedestak benzinskih crpki na američkoj istočnoj obali, taj je kupoprodajni posao izazvao ne samo senzaciju, nego i pravi šok u američkoj javnosti. Protivnici ‘ruskih crpki’ na američkom tlu čak su pokrenuli i sudski proces, ali je američki sud presudio da je kupoprodajni ugovor “čist kao suza”. Danas je LUKOIL vlasnik preko tisuću benzinskih crpki u SAD, a kupio je ili sagradio svoje benzinske crpke u gotovo svim zemljama istočne i jugoistične Europe. Sudbinu sličnu LUKOIL-u, ali na afričkom tlu, doživijela je i kompanija ruskog multimilijarder Olega Deripaske Rusal. Kada je prije dvije godine “Rusal” za 250 milijuna dolara kupio 77,5 posto dionica nigerijske aluminisjke kompanije Alscon s tim da je 15 posto dionica ostalo u vlasništvu nigerijske vlade a 7,5 posto pripalo njemačkoj kompaniji Ferrostaal AG, desetljećima prisutna na nigerijskom tržištu britanska kompanija BFI Group Divino Corporation tužila je Rusal za nelojalnu konkurenciju.

Investicijska ofenziva
Samo u posljednjih nekoliko mjeseci veliki ruski koncerni i krupne financijske grupe posatali su vlasnici nekoliko svjetski značajnih proizvodnih kompanija na europskom, američkom i afričkom kontinentu. Primjerice, ruski metalurški div EVRAZ, kojoj je većinski vlasnik multimilijarder Roman Abramovič, kupila je potkraj prošle godine za 2,3 milijarde USD američku metaluršku kompaniju Oregon Steel Mills, a ovog proljeća kanadsko-američki koncern za proizvodnju čelika i čeličnih cijevi IPSCO (ukupno12 velikih tvornica u SAD i Kanadi) za 4 milijardi USD. Istovemeno, Sibir cement postao je za 600 milijuna dolara vlasnik nekoliko velikih turskih cementara. Međutim, unatoč tim rezultatima Putin drži da Rusija, koja u ukupnoj godišnjoj ukupnoj razmjeni sa svijetom u iznosu od 355 milijardi dolara ostvaruje suficit od čak 120 milijardi USD, mora intenzivirati svoje uključivanje u svjetsku ekonomiju i ofanzivnijim investiranjem u inozemstvu. Prije svega mijenjanjem negativnog imidža koji ruski kapital ima u svijetu, a to znači dokazivanjem da taj kapital nije lošiji od zapadnog, a ruski novac nema drugačiju boju ili miris.

Ruski BDP ove godine viši od britanskog

Po BDP-u Rusija je prošle godine pretekla Francusku i Italiju i na toj ljestvici zauzela sedmo mesto. Preuzimajući premijersku dužnost, Vladimir Putin je ambiciozno najavio da će Rusija po ostvarenom BDP krajem ove godine preteći i Veliku Britaniju i na taj se način na toj ljestvici spustiti na šesto mjesto.