Energija koja se dobiva iz vjetra pokriva oko tri posto svjetskih potreba za električnom energijom, piše energetski portal zelenazona.hr.

Proizvodnja energije iz vjetra relativno je jeftina i otvara nova radna mjesta. Energija vjetra sve se više iskorištava u cijelome svijetu; Španjolska i Danska iz energije vjetra proizvode više od 20 posto električne energije koju potroše, a Njemačka proizvodi oko 10 posto. Njemačka, Danska i Španjolska pioniri su u području energije vjetra i među prvim zemljama koje su prepoznale njezin golemi potencijal. Broj izravno zaposlenih u sektoru energije vjetra 2010. iznosio je više od 135 tisuća. Iako su i ostale zemlje EU prepoznale prednosti dobivanja energije iz vjetra, tri četvrtine poslova u tom sektoru koncentrirane su u Njemačkoj, Danskoj i Španjolskoj. Gradovi poput Nakskova i Esbjerga u Danskoj, regije Schleswig-Holsteina u Njemačkoj i regije Navarre u Španjolskoj primjeri su područja gdje se sektor energije vjetra intenzivno isprepleo s lokalnim gospodarstvom i zaposlenošću, piše zelenazona.hr.  

Danska je prva zemlja na svijetu koja je počela s masovnom proizvodnjom vjetroturbina i gotovo 40 posto instaliranih kapaciteta u svijetu proizveli su danski proizvođači. Proizvodnja energije iz vjetra jedna je od glavnih industrija u Danskoj i zapošljava oko 25.000 ljudi te namiruje 26 posto potrošnje električne energije. Cilj je doći do 50 posto do 2020. Dio je to dugoročnih planova koji uključuju potpuno odustajanje od fosilnih goriva do 2050. Osim financijskih potpora, druga državna inicijativa koja je potaknula razvoj i širenje energije vjetra jest porezna olakšica za obitelji koje generiraju vlastitu struju prema načelu kupnje dionica zadruga koje ta sredstva ulažu u vjetroturbine.  Do 1996. bilo je više od 2000 zadruga za proizvodnju energije iz vjetra, a 2004. više od 150.000 danskih obitelji postalo je članicama neke od zadruga. Najpoznatiji su primjeri zadruga Middelgrunden Vindm?llelaug i otok Sams?.

U posljednjih nekoliko godina Danska se usmjerila na izgradnju velikih offshore vjetroelektrana, kao što su vjetroelektrane u izgradnji u blizini otoka Anholta. Taj projekt ,koji obuhvaća 111 vjetroturbina ukupnog kapaciteta 400 MW, činit će četiri posto proizvodnje električne energije u Danskoj.  Energija vjetra postala je treći izvor energije u Španjolskoj nakon plina i nuklearne energije, a u 2011. godini pokrivala je 15,75 posto ukupne potražnje za električnom energijom s instaliranim kapacitetom od 21.673 MW. Španjolska je četvrta zemlja u svijetu po broju patenata iz područja energije vjetra i godišnje ulaže više od 150 milijuna eura u istraživanje i razvoj.

Energija vjetra pridonosi BDP-u u iznosu većem od tri milijarde eura, a u izvozu sudjeluje s gotovo dvije milijarde. Razvojem i rastom energije vjetra emisije štetnih stakleničkih plinova smanjene su za 22 milijuna tona godišnje. Industrija vjetra zapošljava više od 27.000 ljudi.  Njemačka je među vodećim zemljama u EU po instaliranim kapacitetima koji su od 100 MW 1990. narasli do gotovo 29.000 MW u 2011. U Njemačkoj se nalazi više od 21.000 vjetroturbina, a njemačka vlada u planu ima daljnji razvoj, prije svega offshore vjetroelektrana.

U Njemačkoj je krajem 2010. godine radilo 26.981 MW vjetroelektrana, a godišnje trajanje iskorištenja instalirane snage vjetroelektrana bilo je 1442 sata. Trenutačno proizvodnja po jedinici instalirane snage godišnje iznosi oko 1700 sati. U prvoj polovini 2012. u Njemačkoj su bile u funkciji 22.664 vjetroturbine s ukupnim kapacitetom od 30.016 megavata. Nakon 2020. planira se veća izgradnja offshore elektrana, ne samo u Njemačkoj nego i Danskoj, jer na području Baltika veliki su nenaseljeni prostori koje zapravo i nemaju kako drugačije iskoristiti. Njemačka vlada ima u planu do 2020. postaviti 10 GW offshore vjetroelektrana.