Izvlačenje nezakonito stečenog novca iz zemalja u usponu i razvoju dosegnulo je gotovo bilijun dolara u 2012., i znatno premašilo ukupnu pomoć i ulaganja u te zemlje iz inozemstva, objavila je organizacija Global Financial Integrity (GFI) koja naglašava da "prljavi" novac najviše curi iz najsiromašnijih regija.

U šestom po redu godišnjem izvješću naslovljenom "Nezakoniti financijski tokovi iz zemalja u razvoju", američka nevladina udruga specijalizirana za financijsku korupciju, piše da je ilegalno stečeni novac izvučen iz 151 zemlje u usponu i razvoju.

U proteklom desetljeću najviše se takva novca zarađenog mutnim poslovima, kriminalom i korupcijom odlilo iz Kine, Rusije, Meksika, Indije i Malezije.

Najteži gospodarski udarac nanesen je subsaharskoj Africi gdje nestanak prljavog novca čini 5,5 posto BDP-a.

Nigerija i Južna Afrika svrstane su među 12 vodećih zemalja po istjecanju nezakonito stečenog novca.

Ilegalno stečeni novac isisan iz zemalja u razvoju 11,1 puta premašuje ukupnu pomoć koju su te zemlje primile iz inozemstva, rekao je predsjednik GFI-ja Raymond Baker.

Odljev novca nazvao je "alarmantnim" jer raste ritmom od 9,4 posto na godinu, pri čemu je uzeta u obzir i inflacija, navodi AFP.

Tako je od 297 milijarda u 2003. narastao na 991 milijardu u 2012.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Nezakoniti financijski tokovi problem su koji najviše šteti gospodarstvima zemalja u razvoju i onima u usponu", rekao je Baker te ocijenio: "Nemoguće je ostvariti održivi globalni razvoj ako se svjetski političari ne suoče s tim problemom".

Količinski mjereno najviše se "prljavog" novca odlilo iz Azije, a od ukupnog iznosa najviše iz Kine (40,3 posto). Po brzini odljeva prljavog novca vodi Bliski istok sa sjevernom Afrikom (24,2), a slijedi subsaharska Afrika (13,2 posto).

Izdavanje lažnih računa za trgovinske transakcije ili podešavanje faktura tako da se izbjegnu porezi i pristojbe najdraža je metoda za odljev ilegalno stečenog novca i rabila se u gotovo 78 posto slučajeva u 2012.

Baker je pozvao Ujedinjene narode da u Ciljeve održivog razvoja (koji će zamijeniti Milenijske ciljeve) upišu i taj da se do 2030. prepolovi sva trgovina ilegalno stečenim novcem.

Ilegalno zarađeni novac što su ga zemlje u razvoju izgubile u 2012. mogao se uložiti razvoj poduzetništva, u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu te je mogao stvarati radna mjesta i gospodarski rast.