Kad je početkom ove godine ostao bez posla u kriznoj Španjolskoj, inženjer strojarstva German de Marco nije ni pomišljao na to da će spas naći u Rumunjskoj, drugoj zemlji Europske unije po siromaštvu. No nakon što je španjolskoj vladi ponestalo novca te kad je obustavljena gradnja brze željezničke linije na kojoj je radio, tridesetšestogodišnji Španjolac German zaposlio se na gradnji tramvajske mreže u Rumunjskoj vrijedne 90 milijuna dolara.

Najam stana u otmjenoj četvrti rumunjske metropole upola je manji od najma u Barceloni, na čemu uštedi 1300 dolara mjesečno. "Kad su mi šefovi predložili da se preselim u Rumunjsku, najprije sam mislio da se šale", kaže de Marco. No nakon osam mjeseci provedenih u Rumunjskoj više se ne želi vratiti. Njegov put na istok dokaz je koliko su bivše komunističke zemlje a danas članice EU otporne na krizu. Pridošlice u Uniju prošle su muku u sklopu bivšeg Sovjetskog Saveza, ali pomaže i to što su Rumunjska i ostale zemlje zadržale vlastitu valutu. Upravo su zbog toga te zemlje ostvarile niz prednosti dok mnogi ekonomisti smatraju da je monetarna politika eurozone naštetila Irskoj, Grčkoj i Španjolskoj u ponovnom pokretanju gospodarstva. Guverner Narodne banke Rumunjske Mugur Isarescu kaže da je očuvanje domaće valute Rumunjskoj omogućilo određivanje kamatnih stopa, kontrolu likvidnosti i deprecijaciju valute radi ograničavanja deficita. Bez mogućnosti nadzora monetarne politike zemlje eurozone poput Grčke prisiljene su, kaže, osloniti se uglavnom na fiskalnu politiku – na oporezivanje i potrošnju.

Prije samo nekoliko godina milijuni Rumunja odlazili su u Španjolsku i Italiju u potrazi za poslom. Danas je, pak, stopa nezaposlenosti u Španjolskoj gotovo 25 posto, a u Rumunjskoj tek 7 posto. No ni Rumunjska nije imuna na krizu. Vlade koje su se izmijenile pretrpjele su kritiku javnosti zbog mjera štednje, a politička previranja koja su nastupila kad je premijer Victor Ponta ljetos neuspješno pokušao navesti predsjednika Traiana Basescua da odstupi s vlasti poljuljala su povjerenje ulagača. Doveden je u pitanje i fond za sanaciju vrijedan 26 milijardi dolara koji je Rumunjska 2009. godine dobila od Međunarodnog monetarnog fonda, EU i Svjetske banke. Ekonomisti tvrde da je Rumunjska izbjegla raskalašenost koja je dotukla grčko gospodarstvo zahvaljujući strogim mjerama štednje koje su pokrenute prije tri godine. Iako su loši stambeni uvjeti i skupljanje metala za prodaju i dalje svakodnevna pojava u Bukureštu, dizajnerske se trgovine, pomodni restorani i diskoteke natječu s napuštenim psima i siročadi koja odavno obilježavaju sliku Rumunjske u inozemstvu. U Temišvaru, transilvanijskoj Silicijskoj dolini, razvija se 5000 stranih tvrtki, među kojima su AlcatelLucent, Microsoft i Oracle, a privukli su ih obrazovani stručnjaci, niske plaće te strateška pozicija. Ovdje inženjer početnik zaradi oko 1925 dolara mjesečno, što je upola manje nego u Francuskoj. German de Marco, inženjer iz Španjolske, hvali i rumunjsku radnu etiku. "Ovdje je lakše upravljati timom", kaže, "a u Španjolskoj su ljudi glasni i neposlušni."

Dan Bilefsky