Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke su cijene na godišnjoj razini u srpnju porasle za 2,3%, sto je nešto snažniji rast nego u lipnju (2,0%), no inflatorni pritisci i dalje su razmjerno slabi, pišu RBA analitičari u povodu novih podataka. Na mjesečnoj razini cijene su niže za 0,6%, prije svega zahvaljujući sezonskim sniženjima (cijene odjeće i obuće niže su u prosjeku za 9,6%), stoji u analizi.

Godišnji rast potrošačkih cijena bio je prije svega potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda, iako je u srpnju djelomično ublažen bazni učinak porasta cijena voća i povrća tijekom srpnja prošle godine. Tako su cijene prehrane porasle za 4,6% godišnje, sto je usporavanje u odnosu na godišnji rast od 6,6% u lipnju.

Cijene povrća su pri tome porasle za svega 0,2% godišnje (18,9% u lipnju), a voća za nešto viših 7,6% (12,6% u lipnju). Međutim, razmjerno snažan rast u srpnju su ostvarile cijene mlijeka, sira i jaja (12,8% godišnje). Rastu potrošačkih cijena pridonijele su i cijene duhana koje su u srpnju porasle za 15,6% godišnje (8,1% mjesečno), navode iz RBA.

S druge strane, s obzirom na to da vanjskih pritisaka na cijene energije nema, a iščeznuo je i učinak porasta domaćih cijena energije, cijene energije su u srpnju imale neutralan učinak na indeks potrošačkih cijena. Na godišnjoj razini vidljiv je i rast cijena ugostiteljskih usluga. Cijene hrane i pica u ugostiteljskim objektima vise su za 1,4% godišnje, a usluga smještaja za 6,6% godišnje. Primjetan je i rast cijena paket aranžmana od 4,5% godišnje te za 13,1% mjesečno (uobičajeno za srpanj).

Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje. U narednim mjesecima RBA analitičari očekuju zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije, iako bi rast trošarina na goriva trebao utjecati na indeks potrošačkih cijena. Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doci i do pojeftinjena određenih proizvoda i usluga (primjerice komunikacijskih usluga), zaključuje se u analizi.