Većina novca koju Rusija ubrizgava prijateljskoj Bjelorusiji opet se vraća ruskom gospodarstvu, odnosno preko poreza Kremlju.

Kako piše Deutsche Welle, nedavni kredit od 500 milijuna dolara koji je Moskva odobrila Minsku nakon što se Bjelorusija našla pod dodatnim ekonomskim sankcijama Europske unijeusmjerio je pažnju na dugogodišnje ekonomske veze dvaju saveznika.

Legalno i prikriveno

Naime, bjelorusko gospodarstvo teško bi funkcioniralo da nije ruske podrške, povoljnih kredita i subvencija. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda govore da je Moskva između 2005. i 2015. u bjelorusko gospodarstvo ubrizgala 106 milijardi dolara.

Analitičari dijele rusku pomoć Bjelorusiji u dvije kategorije: legalne i prikrivene. Međutim, nijedna nije motivirana čisto ekonomskim razlozima i obje predstavljaju teret za ruski proračun. Najočitija podrška, tvrde analitičari, vidljiva je u energetskom sektoru. Naime, Bjelorusija dobiva ruski plin po vrlo povoljnim cijenama, a sirova nafta namijenjena preradi u bjeloruskim rafinerijama ne podliježe carinama.

“U posljednjih 20 godina cijene plina samo su dva puta porasle na razinu koju plaćaju europski kupci. Oba puta Bjelorusija je zaustavila plaćanje Rusiji, tražeći popust”, kaže Sergej Kondratijev iz moskovskog Instituta za energiju i financije. Taj institut procjenjuje da je Rusija između 2011. i 2020. godine subvencionirala Bjelorusiji cijene nafte u iznosu od 35 milijardi dolara, a plina za 19 milijardi dolara.

Povoljni – i zakoniti – zajmovi još su jedno sredstvo kroz koje Kremlj potpomaže prijateljski naklonjeni režim u Minsku. Rusija je, primjerice, posudila Bjelorusiji 10 milijardi dolara 2011. radi izgradnje nuklearne elektrane. Međutim, Rusija svako malo produžuje rokove plaćanja tih kredita te stalno mijenja uvjete korištenja.

“Bjelorusija je dobila i vrlo dugo razdoblje počeka otplate kao i mogućnost otplate po sniženoj kamatnoj stopi”, ističe Kondratijev. “Na međunarodnom tržištu kapitala ne bi mogla dobiti tako povoljne uvjete”, dodaje Kondratijev.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, nejasno je kako režim Aleksandra Lukašenka troši te kredite koji u pravilu nemaju specificiranu namjenu. Bogdan Bespalko, član ruskog Vijeća za međuetničke odnose – tijela povezanog s Kremljem i predsjednikom Vladimirom Putinom – nagađa da se novac koristi za otplatu starih dugova.

“Velik dio nedavnog kredita od 500 milijuna dolara uzet je radi otplate dugova prema ruskim kompanijama”, ističe Bespalko. Osim izravne financijske, podrška Rusije događa se i na području povlaštenog pristupa svom tržištu za bjeloruske proizvode.

Štoviše, čak ni ostale članice Euroazijske ekonomske unije – uz Rusiju i Bjelorusiju, u toj su skupini još i Armenija, Kazahstan i Kirgistan – ne uživaju takve povlastice kakve imaju bjeloruske kompanije, ističu analitičari.

Pitanje preživljavanja

Ekonomisti tvrde kako povlašteni pristup ruskom tržištu omogućuje preživljavanje za cijele sektore bjeloruskog gospodarstva, posebice u prehrambenom i industrijskom sektoru. U kombinaciji s jeftinim kreditima, povlašteni pristup omogućio je bjeloruskoj ekonomiji da u posljednjih 10 godina ostvari oko 11 milijardi dolara, prema Institutu za energiju i financije.

Što se tiče prikrivene podrške, na vrhu te liste je prekogranično krijumčarenje. Zahvaljujući povlaštenom pristupu tržištu i izostanku graničnih i carinskih kontrola između dviju država, cvjeta “crno tržište”.

Kolika je financijska šteta od krijumčarenja teško je procijeniti, ali nedvojbeno je da ruska riznica zbog toga ostaje bez značajnog iznosa. “Samo Bjelorusija zarađuje na tome”, kaže Sergej Kondratijev.

Dodaje kako su dobar primjer cigarete koje se u Rusiju unose najčešće skrivene u mineralnom gnojivu. Između 2011. i 2020. ilegalni uvoz duhana stajao je Rusiju oko 2,6 milijardi dolara.

Međutim, od “meke granice” Rusija ipak ima i neke koristi, posebno u kontekstu zapadnih sankcija uvedenih još 2014. godine zbog pripajanja ukrajinskog poluotoka Krima.

Naime, u Bjelorusiji se dio robe porijeklom iz Europske unije predeklarira te se uz krivotvorene carinske dokumente unosi u Rusiju, čime se zaobilaze sankcije EU-a.