U istočnom Sredozemlju otkrivene su velike zalihe nafte i plina što je pokrenulo natjecanje za njihovo iskorištavanje.
Odmah nakon Nove godine ciparska, grčka i izraelska vlada namjeravaju potpisati sporazum o plinovodu koji će dodatno smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu.
Kako piše agencija Associated Press, ured grčkog premijera objavio je da će 2. siječnja Kirijakos Micotakis, ciparski predsjednik Nikos Anastijades i izraelski premijer Benjamin Netanyahu u Ateni potpisati ugovor o gradnji istočnosredozemnog plinovoda (EastMed).
Odmah nakon Nove godine ciparska, grčka i izraelska vlada namjeravaju potpisati sporazum o plinovodu koji će dodatno smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu.
Kako piše agencija Associated Press, ured grčkog premijera objavio je da će 2. siječnja Kirijakos Micotakis, ciparski predsjednik Nikos Anastijades i izraelski premijer Benjamin Netanyahu u Ateni potpisati ugovor o gradnji istočnosredozemnog plinovoda (EastMed).
Američki 'blagoslov'
Plinovod će se protezati dnom Sredozemnog mora od bazena Levantine gdje su smještena izraelska podmorska plinska polja preko Cipra do grčkog otoka Krete te zatim do grčkog kopna. Od Grčke će plinovod voditi prema Italiji. O gradnji 2100 kilometara dugog plinovoda tri su se države dogovorile ranije ove godine uz "blagoslov" američkog državnog tajnika Mikea Pompea.
Međutim, ugovor će biti potpun kada na njega stavi potpis Italija. Naime, dionica od Grčke do Italije poznatija je kao projekt Posejdon, a njegovoj gradnji u svibnju se usprotivio talijanski premijer Giuseppe Conte. Procjene govore da će EastMed zadovoljavati 10 posto europskih potreba za prirodnim plinom te donekle ublažiti potrebu uvoza tog energenta iz Rusije. Procjene govore da će gradnja stajati 6,5 milijardi dolara, a Izrael bi želio da prvi prostorni metri plina poteku 2025. godine.
Dio troškova izrade tehničke dokumentacije plaćen je europskim novcem. Sporazum ove tri države analitičari promatraju kao dodatni pritisak na narasle ambicije Turske prema energetskim resursima u istočnom Mediteranu. Podsjetimo, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a usvojili su prošloga mjeseca pravni okvir za sankcije protiv pojedinaca i poduzeća u Turskoj koji su odgovorni za istraživanje nafte i plina u ciparskim vodama.
To je već drugi niz mjera protiv Turske, koja ne priznaje ciparski isključivi gospodarski pojas, tvrdeći da pojas ne uzima u obzir interese sjevernog Cipra gdje su ciparski Turci proglasili neovisnost, a koju priznaje samo Turska. U istočnom Sredozemlju su otkrivene velike zalihe nafte i plina što je pokrenulo natjecanje za njihovo iskorištavanje.
Reakcija na ništa
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias na pitanje novinara je li to odgovor Turskoj ističe kako ugovor o gradnji plinovoda nije reakcija na ništa. "To je napor za poboljšanje kvalitete života građana naših država, poboljšanja naših gospodarstava i ponude rješenja, a EastMed je veliki poticaj energetskim opcijama Europske unije", istaknuo je Dendias. Ipak, njegov ciparski kolega Nikos Christodoulides izjavio je kako postoji potreba suzbijanja nedavnih turskih poteza.
"Imamo zajednički cilj i vjerujemo da je stvoren primjereni okvir za suzbijanje poteza nekih koji žele stvoriti nestabilnost u istočnom Mediteranu kršenjem međunarodnog prava", izjavio je Christodoulides.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu