Planirani plinovod dopunjavao bi postojeće s dvije dodatne cijevi i udvostručio količinu plina koji se transportira iz Rusije u Njemačku. On bi išao paralelno s postojećim plinovodom „Sjeverni tok", predviđeno je da se transportira 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje i da bude u funkciji do 2019. godine. Cijena projekta (plinovod će imati dužinu od 1.200 kilometara) se procjenjuje na 9,5 milijardi eura. Gradnja je planirana za sljedeću godinu, piše DW.

Plinovod bi gotovo čitav ruski izvoz koncentrirao na jednu trasu i kritičari tvrde da bi s njim Rusiji bilo lakše „odsjeći" svoje klijente u Istočnoj Europi ili zaobići njihove tranzitne mreže. Poljski Ured za borbu protiv kartela UOKiK je u srpnju odbio odobriti taj projekt s obrazloženjem da „Sjeverni tok 2" ograničava slobodnu konkurenciju na tržištu. Poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski, prošlog mjeseca je nagovijestio da je plinovod još jedan način da Bruxelles i Berlin kazne njegovu zemlju zbog toga što se ne želi podčiniti njihovoj volji.

„U središtu rasprave je projekt koji sije razdor među zemljama EU-a, ugrožava energetske interese nekih od njih i time i energetsku sigurnost EU-a kao cjeline", tvrde Aleksandra Gawlikowska-Fyk i Bartosz Wisniewski iz Poljskog instituta za međunarodne poslove. Član poljske vlade Konrad Szymanski je nedavno za „The Financial Times" napisao da „Sjeverni tok 2" predstavlja test europskog jedinstva. On smatra da su ekonomski argumenti u prilog „Sjevernog toka 2" uvijek bili tanki i da će ovisnost EU-a od ruskog plina dodatno pogoditi i ukrajinsko gospodarstvo. On je „Sjeverni tok 2" proglasio trojanskim konjem Rusije čiji je cilj destabilizacija gospodarstva EU-a i trovanje političkih odnosa unutar te zajednice.

„Sjeverni tok 2" je projekt o kojem se puno raspravlja i u pregovorima o formiranju vladajuće koalicije u Njemačkoj. Svi su uglavnom protiv njega. „Taj projekt slabi korištenje obnovljivih izvora energije u Europi", rekao je potpredsjednik stranke Zeleni Oliver Krischer, „a jača i ovisnost od autokrata Vladimira Putina".

„Njemačka je u EU-u već sada najveći uvoznik ruskog plina", podsjeća analitičarka Centra za europsku politiku Annika Hedberg. „Zbog ruske invazije na Ukrajinu i aneksije Krima, postoji bojazan da će povećanje korištenja ruskog plina na 60 posto omogućiti Moskvi veći politički utjecaj na Njemačku i čitavu Europsku uniju."