Papa Franjo pokopan je u subotu popodne u bazilici svete Marije Velike, objavio je Vatikan. Vjernici, svećenici i državnici prethodno su se Vatikanu i u Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape “otvorena srca” koji je umro na Uskrsnji ponedjeljak. Oko 250 tisuća ljudi okupilo se na grandioznom Trgu svetog Petra u čijem je središtu tijekom sprovodne mise ležao skromni drveni lijes Franje, rodnim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog pape iz Južne Amerike. 

Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika država i organizacija, posjednutih s desne strane Franjinog lijesa.

Među njima su bili američki predsjednik Donald Trump, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, francuski predsjednik Emmanuel Macron, španjolski kralj Filip VI., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, između ostalih.

Hrvatsku su predstavljali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. 

S lijeve strane lijesa sjedili su kardinali koji će na konklavi idući mjesec odabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će odrediti hoće li Crkva nastaviti Argentinčevim stopama „otvorenosti” ili se vratiti tradicionalnijem papinstvu. 

Oko sat i pol dugu sprovodnu misu vodio je 91-godišnji Giovanni Battista Re, talijanski kardinal i dekan kardinalskog zbora.

On je hvalio Franju kao papu bliskog narodu koji je htio Crkvu „kao kuću za sve”. Isticao je njegovo zalaganje za najugroženije skupine i istupanje protiv rata.

„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”, rekao je Re. 

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se „privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti”, dodao je Talijan. 

Dekaln kardinalskog zbora ponovio je Franjin poziv da se grade mostovi, a ne zidovi i time poslao poruku o važnosti mira. 

„Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje. 

Zborovi su tijekom ceremonije pjevali pjesme na latinskom, a molitve su izgovorene na različitim jezicima poput talijanskog, kineskog, španjolskog, portugalskog i arapskog, pokazujući raznovrsnost pripadnika katoličke vjere.

Franjino tijelo potom je posljednji put nakratko ušlo u baziliku svetog Petra koja ga je zvonjavom ispratila na konačno putovanje u baziliku svete Marije Velike, njegovu omiljenu rimsku crkvu. 

Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu putovala je od Vatikana do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika okupljenih na rimskim ulicama. Policija je procijenila da je procesiju pratilo do 150 tisuća ljudi. 

Duž rute duge oko 5,5 km od Trga svetog Petra povorka je prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum.

Pred bazilikom svete Marije Velike dočekalo ga je četrdeset pripadnika marginaliziranih skupina koji su odali posljednju počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe.

Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus.  

Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom ‘novendiali’, a kardinali iz cijelog svijeta u tom će se periodu promišljati o tome koga izabrati za Franjina nasljednika. 

Konklava sa 135 kardinala izbornika, među kojima će biti Josip Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. svibnja.