Neočekivano brzo napredovanje ekstremističke sunitske organizacije Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) na sjeveru Iraka dovelo je do iznenađujućih ishoda i razbuktalo nekoliko strahova.

Nakon što su iranske specijalne snage ušle na područje Iraka kako bi spriječile ISIL u daljnjem napredovanju, intervenciju je sramežljivo najavio i SAD, što bi moglo dovesti do situacije da dvije neprijateljske države postanu saveznici u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, koji je do nedavno indirektno bio prijatelj Zapada, dok se u Siriji bori protiv režima predsjednika Bašara al-Asada. ISIL je prelaskom sirijske granice i dolaskom pred Bagdad postao iznimno opasan za interese susjednih, ali i zapadnih zemalja. Osim velike opasnost od građanskog rata u Iraku i konačnog raspada te države čije su se pukotine počele širiti nakon američke okupacije, kriza s ISIL-om prijeti snažnim povećanjem cijena nafte na svjetskom tržištu te nestabilnošću globalne opskrbe energentom za cijelo sljedeće desetljeće.

Cijena barela nafte brent na svjetskom tržištu već je krajem prošlog tjedna skočila na 113 dolara, a mogla bi se i povećati jer bi napad ISIL-a na Bagdad mogao cijenu nafte potjerati na 125 dolara po barelu, dok bi u slučaju dugotrajnijeg poremećaja u opskrbi iračke nafte cijena mogla dosegnuti i 140 dolara. Napadi ISIL-a mogli bi dovesti do ponovne recesije u nekim regijama svijeta, uključujući i Europsku uniju jer bi njezina krhka ekonomija teško mogla izdržati takvo povećanje cijene nafte. Svijet je već zabrinut poremećajem opskrbe iz Libije, još jedne zemlje pred potpunim raspadom, ali se svi analitičari slažu da je iračka situacija mnogo ozbiljnija. Posebno su ugrožena naftna polja u Tikritu i Ajulu, te opskrbni pravci sa sjevera zemlje.
 

Irak je drugi najveći proizvođač nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte, a prošli je mjesec prema podacima Bloomberga, proizveo 3,3 milijuna barela sirove nafte na dan, što je pad od osam posto zbog sabotaže na naftovodu Kirkuk-Ceyhan. Irački ministar nafte Abdul Kareem Luaibi smiruje svijet izjavama da Irak većinu svoje nafte crpi iz "vrlo sigurnih" dijelova na jugu Iraka sa šijitskom većinom te da će do kraja godine uspjeti dostići zacrtani cilj od četiri milijuna barela na dan. ISIL bi, prema nekim analitičarima, lako mogao pojačati napade na energetsku infrastrukturu na jugu, pa cijena nafte raste i zbog tih strahovanja. Osim što se iračka regularna vojska povlači pred ISIL-om,također je napustila i naftom bogatu sjevernu regiju Kirkuk koju su odmah potom zauzele Pešmerge, oružane snage autonomnog iračkog Kurdistana.

Iračka vojska je preslaba da zadrži kontrolu nad većim teritorijem pa je sektaško nasilje u Iraku sve izglednije, čime će se situaciju s opskrbom nafte samo zakomplicirati. Najavljene intervencije susjednih zemalja dodatno će pojačati sve suprotstavljene interese u Iraku, primjerice Turske prema Kurdistanu ili sprečavanje SAD-a da Iran preuzme vodeću ulogu u oslobađanju od ISIL-a. Sve će to utjecati na dugoročnu nestabilnost Iraka koja će biti plaćena ljudskim životima i višom cijenom nafte u svijetu.