Početkom veljače ove godine bolnice u Buenos Airesu primile su u kratkom vremenskom roku veliki broj pacijenata koji su se nalazili u stanju opasnom po život. 24 osobe su, kako se ispostavilo, umrle nakon konzumiranja krivotvorenog kokaina.

Argentinske vlasti bile su prisiljene obratiti se lokalnim medijima kako bi preko njih obavijestili i pozvali stanovnike da ne koriste nedavno kupljeni kokain. Kasnije se pokazalo da je kokain bio obogaćen karfentanilom (Carfentanyl). Derivat opioida fentanila (Fentanyl) obično se koristi za uspavljivanje divljih životinja, poput slonova. Samo dva miligrama – a to je nekoliko zrna – smrtonosni su za čovjeka, piše Deutsche Welle.

Fentanil je 50 puta jači od heroina i 100 puta jači od morfija. Pa ipak, ova sintetička droga posljednjih se godina razvila u izvozni hit meksičkih narko kartela.

FOTO: Pixabay/Ilustracija

Jeftina proizvodnja, ogromna zarada

Jedan od razloga je niža cijena proizvodnje u usporedbi s tradicionalnim drogama. Prema izvještajima meksičkih medija, čini se da ozloglašeni meksički narko kartel Sinaloa zarađuje više na fentanilu nego na kokainu ili bilo kojoj drugoj drogi.

Početkom srpnja meksički vojnici su zaplijenili rekordnih 543 kilograma fentanila u gradu Culiacanu. “Ovo je najveća otkrivena i zaplijenjena količina ove smrtonosne droge u povijesti Meksika”, rekao je ponosno zamjenik ministra sigurnosti Ricardo Mejía.

U svibnju je ministar Mejía na konferenciji za novinare objasnio zašto je fentanil toliko unosan za meksičke narko kartele. Prema njegovim riječima, za proizvodnju jednog kilograma potrebna su samo dva sata. Prosječna cijena kilograma fentanila u Meksiku je 5.000 dolara. U američkim gradovima poput Los Angelesa ista se količina prodaje za 200.000 dolara.

Unosno meksičko tržište

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zbog krize s opioidima u SAD-u s više od 107.000 smrtnih slučajeva samo u 2021.godini predsjednici Meksika i SAD-a, Manuel López Obrador i Joe Biden, razgovarali su o tom problemu. Tokom susreta, održanog 13. srpnja u Washingtonu, dogovorili su da će uložiti veće napore i više surađivati u borbi protiv sintetičkih droga.

Meksiko se od tranzitne zemlje za droge, koje stižu iz andskih država Latinske Amerike, razvija u rastuće potrošačko tržište. Prema posljednjem izvještaju UN-a, koji se svake godine objavljuje na Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga 26. lipnja, broj ljudi koji se liječe od sintetičkih droga u Meksiku je između 2013. i 2020. godine porastao za 218 posto.

“Meksiko je jedina zemlja u Americi u kojoj su stimulansi amfetaminskog tipa postali glavni uzrok teškog zdravstvenog stanja korisnika, koje zahtijeva bolničko liječenje”, rekla je Sofia Diaz. Ova nacionalna koordinatorica za Meksiko pri Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) istakla je tokom predstavljanja Svjetskog izvještaja o drogama 2022. da, osim fentanila, u amfetaminske stimulanse spadaju i sintetičke droge poput ekstazija (ecstasy) i kristal meta (chrystal meth).

Prodor sintetičkih droga u Meksiku je znakovit za kontinent za koji je, prema navodima UNODC, svojstvena upotreba kanabisa i kokaina. U Argentini, Kolumbiji, Peruu, Venezueli i većem dijelu Srednje Amerike je prvenstveno konzumacija marihuane bila i ostala glavni razlog bolničkog liječenja. S druge strane, u Kanadi, Čileu, Urugvaju i Paragvaju vodeću ulogu ima kokain.

Proizvodnja i trgovina sintetičkim drogama u Latinskoj Americi “raste mnogo brže” nego trgovina prirodnim drogama, upozorava koordinatorica Diaz. Ovu procjenu potvrđuje izvještaj meksičkog Ministarstva zdravstva iz siječnja 2022. godine. U njemu se kaže da je upotreba droga u Meksiku porasla za 22 posto između 2010. i 2019. godine. Nedavna pandemija COVID-a dodatno je povećala konzumaciju droga u Meksiku.

Opsežna studija “VoCes-19”, provedena u Meksiku i bazirana na ispitivanju 55.000 mladih u jesen 2021., došla je do zaključka da su pandemija COVID-19 i s njom povezana depresija i anksioznost među mladima povećali korištenje droga. Shodno tome, konzumacija opioida i marihuane među mladim Meksikancima je u mjesecima pandemije porasla između 18 i 21 posto.