Odlazak liječnika doslovno je devastirao rumunjsko zdravstvo koje se i prije nije moglo pohvaliti osobitim standardom. Otkako je ušla u Europsku uniju prije deset godina, Rumunjska se suočava s odljevom liječnika, zubara, medicinskih sestara i ljekarnika koji na Zapadu traže veće plaće i bolje uvjete za stručno usavršavanje. "Ne mislim da itko od mojih kolega planira ostati. Mogu više naučiti u inozemstvu", ističe za Reuters Sonia Papiu, specijalizantica psihijatrije koja se u siječnju zaposlila u bolnici u Cluju. Međutim, za najviše godinu dana planira sreću potražiti u inozemstvu. 

Prvi izbor
U Cluju – drugom gradu po veličini u zemlji – posluje čak nekoliko agencija za zapošljavanje koje rade isključivo za inozemne bolnice. Rumunjskim liječnicima prvi su izbor Njemačka, Francuska i Velika Britanija. No, odljev medicinskog osoblja rezultirao je time da je sada trećina radnih mjesta u bolnicama nepopunjena, a svaki četvrti građanin zbog toga nema zadovoljavajući pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.

Situacija u ruralnim područjima još je gora. Rumunjska je danas jedna od članica EU s najmanjim brojem liječnika, unatoč činjenici da je vodeća u Europi po broju diplomiranih na medicinskim fakultetima. Rezultat je to zdravstvenog sustava nagriženog korupcijom, neefikasnošću i menadžmentom postavljanim po političkom ključu. Takav sustav nije mogao, odnosno htio motivirati liječnike na ostanak. Cristian Vlad, ravnatelj bolnice u Viseul de Susu, gradiću blizu ukrajinske granice, kaže kako imaju samo jednog liječnika po odjelu, pa kad on odlazi na godišnji odmor, cijeli odjel prekida rad. Još donedavno tri bolnice u toj regiji dijelile su jednog anesteziologa, a onda je bolnica kojoj je Vlad na čelu odlučila zaposliti liječnika iz susjedne Moldavije.   

Produbljeni problemi
"Medicinsko osoblje koje masovno napušta Rumunjsku samo produbljuje probleme zdravstvenog sustava", ističe nekadašnji resorni ministar Vlad Voiculescu. Naime, odlazak liječnika samo je vrh ledene sante problema u rumunjskom zdravstvu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2014., ta država izdvaja najmanje u EU za zdravstvo, svega 5,6 posto BDP-a. Dok je još 1990. na 1000 stanovnika dolazilo 7,9 bolničkih kreveta, u 2013. taj je broj pao na 6,3. Europski je prosjek 11,7. No, vlada ipak pokušava motivirati liječnike na ostanak. U odnosu prije tri godine plaće su udvostručene na 606 eura, a lani je usvojen i plan koji uključuje lakše zapošljavanje, napredovanje i usavršavanje liječnika.