Iako je industrijska velesila i već desetljećima predvodnik u inovacijama, Njemačka značajno zaostaje u digitalizaciji svojeg gospodarstva što je prepoznala i vlada, navodi Reuters.

Prema lanjskoj studiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Njemačka je "u donjem domu" ljestvice razvijenosti  infrastrukture brzog interneta.

Samo jedna od prepreka
Dok Japan i Južna Koreja predvode s dvije trećine optičke infrastrukture u internetskoj mreži, Njemačka je na 29. mjestu od 32 države OECD-a sa svega 2,1 posto udjela. Nedostupnost brzog interneta uzrok je što svega 16 posto njemačkih tvrtki koristi usluge "računalstva u oblaku", ključnog pokretača produktivnosti u 21. stoljeću, kako tvrdi OECD. To je daleko slabije od prosjeka OECD-a od 25 posto.

U tom su području predvodnici Finska s 57 posto, Švedska sa 48 posto te Japan sa 45 posto. "Ako nemate infrastrukturu, ne možete imati uspješnu digitalizaciju gospodarstva", ističe analitičarka OECD-a Verena Weber. Slaba raširenost brzog interneta samo je jedna od prepreka zbog kojih njemačke tvrtke sporo usvajaju digitalne tehnologije, tvrde poslodavci. U uzroke problema valja ubrojiti i vladinu slabašnu efikasnost po tom pitanju, ali i nedostatak volje kod malih i srednjih poduzeća – čuvenih "Mittelstand" – za modernizaciju proizvodnje i proizvodnih procesa.

Ne treba zanemariti  ni da su godine nacističkog i komunističkog režima i sveopćeg nadziranja ostavile traga na Nijemcima koji sumnjičavo gledaju na dijeljenje podataka putem digitalnih platformi.

Neodrživi modeli
Zbog niske brzine interneta digitalni poslovni modeli u većini države su neodrživi, ističe Alexandra Horn iz udruge malih i srednjih poduzeća BVMW. Hvatanje priključka u digitalizaciji za konkurentskim državama stoga je jedan od prioriteta četvrtog mandata kancelarke Angele Merkel koja je nedavno izjavila da "budući prosperitet zemlje ovisi o tome". Cilj je do 2025. cijelu Njemačku premrežiti optičkom infrastrukturom.

U tu svrhu u fond za digitalizaciju "ulit" će se 2,4 milijarde eura. Međutim, fond za subvencioniranje investicija u širokopojasni internet već postoji, ali s minimalnim rezultatima. Od raspoloživih 689 milijuna eura, u tu je svrhu prošle godine povučeno samo tri posto, odnosno 22 milijuna eura. Međutim, kako navode poduzetnici, za poražavajući rezultat najviše "zasluga" ide sporim birokratskim procedurama.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”