uklearna energija gubi prednost pred obnovljivim izvorima energije kako u pogledu troškova, tako i po pitanju kapaciteta, jer se njeni reaktori smatraju sporijim i sve manje ekonomičnim rješenjem smanjenja emisija ugljika (CO2), navodi se u izvješću industrije. Sredinom 2019. nove vjetroturbine i solarni generatori uspješno su konkurirali čak i postojećim nuklearnim elektranama po pitanju troškova, a u isto vrijeme su ostvarili brži rast proizvodnih kapaciteta nego bilo koji drugi izvor električne energije, pokazalo je godišnje izvješće Status svjetske nuklearne industrije (WNISR).

Nekonkurentne nuklearke

„Stabiliziranje klime je potrebno odmah, a nuklearna energija je spora. Ne zadovoljava nikakve tehničke ili operativne potrebe koje konkurenti s niskim emisijama ugljika ne mogu zadovoljiti bolje, jeftinije i brže”, rekao je glavni autor izvješća Mycle Schneider. Izvješće procjenjuje da je od 2009. prosječno vrijeme izgradnje reaktora u svijet bilo nešto manje od 10 godina, što je znatno više od procjene između pet i 8,5 godina koju je dalo industrijsko tijelo Svjetske nuklearne asocijacije (WNA).

Dodatno vrijeme koje nuklearne elektrane trebaju za izgradnju ima velike posljedice za klimatske ciljeve, jer postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emitiraju C02 čekajući zamjenu. „Kako bi zaštitili klimu moramo smanjiti što više emisija ugljika uz najmanje troškova i u najkraćem vremenu”, rekao je Schneider.

I Kinezi odustaju

Nuklearna energija je također mnogo skuplja, stoji u izvješću WNISR-a. Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), dok kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh. Nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara. Kina je u 2018. uložila 91 milijardu dolara u obnovljive izvore energije, a samo 6,5 milijardi u nuklearke. U SAD-u se očekuje da će kapaciteti obnovljivih izvora porasti za 45 GW u sljedeće tri godine, dok će se nuklearni i ugljični smanjiti na 24 GW. Kina, koja i dalje gradi najviše nuklearnih elektrana na svijetu, u posljednjem je desetljeću izgradila gotovo 40 reaktora u svojoj mreži, no nuklearna snaga je ipak bila za trećinu manja od one koju proizvodi vjetar. Globalni operativni kapacitet nuklearne energije povećao se lani na 370 GW, što je povijesni maksimum, no s brzim porastom kapaciteta obnovljivih izvora udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji ostao je tek nešto iznad 10 posto.