Portugal se već dugo smatra primjerom ponašanja u razornoj krizi u eurozoni. U zamjenu za spasonosna sredstva međunarodnih tijela, portugalska je vlada ukinula usluge i povećala poreze, a građani su strpljivo trpili i vrlo se malo javno žalili, za razliku od onoga što smo mogli vidjeti u drugim zemljama južne Europe. To jest, sve do danas. Odjednom se i Portugal pridružio sve većem broju nezadovoljnih Europljana, nakon što je vlada u rujnu pokušala provesti novi val mjera štednje.

Deseci tisuća ljudi izašli su na ulice na najveći prosvjed od početka krize u Portugalu. Kad se Pedro Passos Coelho, portugalski premijer desnog centra, 15. listopada spremao objaviti novi proračun, prepun drastičnih povećanja poreza i smanjenja radnih mjesta u javnom sektoru, dočekala ga je oštra reakcija javnosti. Prosvjednici su se okupili ispred zgrade parlamenta prije najave proračuna, a moćni portugalski sindikati pripremaju opći štrajk 14. studenoga. "Jasno je da vlada više ne uživa povjerenje građana te da se ono sada pretvorilo u sumnju i nepovjerenje", kaže Pedro Magalh?es, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Lisabonu. Za vladu koja je slijedila upute za stezanje remena koje su joj dali međunarodni vjerovnici, koji su Portugalu dali 101 milijardu dolara, ovo je ozbiljno upozorenje na rizik mjera štednje, koje su dovele u pitanje vladajuću koaliciju Coelhovih socijaldemokrata te protivničke Narodne stranke.

Do prekretnice je došlo u rujnu kad je Passos Coelho iznio plan preraspodjele fondova za socijalnu skrb tako što bi poslodavcima smanjio poreze na socijalna davanja, a značajno povećao poreze za zaposlenike. Reakcija radnika bila je toliko burna da je vlada bila prisiljena povući prijedlog. Ta je greška potresla društvenu i političku koheziju, koja je bila temelje bolnog ali stabilnog napretka Portugala. "Naš odnos je u krizi jer je vlada ozbiljno narušila svoj kredibilitet jer ne prati stanje stvarnog gospodarstva u donošenju novih mjera", kaže Joao Vieira Lopes, predsjednik Portugalskog saveza trgovačkih i uslužnih djelatnosti, koji okuplja oko 200.000 tvrtki. Vieira Lopes smatra da je temeljni problem u tome što program sanacije međunarodnih vjerovnika nije uzeo u obzir specifično stanje Portugala.

"Ovo nije zemlja u kojoj posluju velike tvrtke koje se mogu prilagoditi padu domaćeg tržišta", kaže, "već malih i srednjih poduzeća koja nemaju izbora i moraju se ugasiti". Mnoge trgovine u centru Lisabona zatvorene su ili nude velika sniženja, a stopa nezaposlenosti dosegnula je 15 posto. Prihodi su u prvim osam mjeseci ove godine pali za osam posto, a povećanje poreza guši gospodarstvo. Posljedice zahvata u sustavu socijalne skrbi možda će biti trajne, upozorava António Vitorino, bivši ministar socijalista i europski povjerenik. "Takva politička greška", kaže Vitorino, "može imati trajne posljedice kad pogodi društvo koje je već izmoreno mjerama štednje".

Raphael Minder