Kina više od 15 godina daje naznake da namjerava koristiti pojedine segmente globalnog opskrbnog lanca kao strateško oružje, taktiku oblikovanu prema američkom sustavu izvoznih kontrola koji Peking smatra sredstvom za zaustavljanje njegova uspona. U zadnjih nekoliko tjedana, dok je tržište u panici pokušavalo osigurati izvozne dozvole za rijetke zemne metale, kulminacija je stigla telefonskim razgovorom između američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog lidera Xi Jinpinga, održanim u četvrtak. Taj je razgovor otkrio da je Kina razvila preciznije i učinkovitije oružje za trgovinski rat, piše Reuters.

Izvršni direktori industrije i analitičari ističu da Kina pokazuje spremnost na odobravanje većeg izvoza ključnih metala, ali ne planira ukinuti svoj novi sustav dozvola. Taj sustav, inspiriran američkim modelom, omogućuje Pekingu neviđen uvid u slabe točke nabavnih lanaca , od motora za električna vozila do sustava za upravljanje projektilima.

Ne žele više američku naftu

Kina već drugi mjesec zaredom ne kupuje američku naftu

“Kina je izvorno nadahnuće za ove metode kontrole izvoza pronašla u opsežnom režimu američkih sankcija”, izjavio je Zhu Junwei iz think tanka Grandview Institution sa sjedištem u Pekingu. “Od tada Kina gradi vlastiti sustav kontrole izvoza kao krajnje sredstvo u političkom pritisku.”

Nakon razgovora u četvrtak, Trump je izjavio kako su dvojica čelnika ‘razjašnjavala neke točke, ponajviše vezane uz magnete od rijetkih zemnih elemenata i još neka druga pitanja’. Nije precizirao je li Kina obećala ubrzati izdavanje dozvola, koje je Zapad ranije optužio da ih namjerno usporava nakon što je Washington ograničio izvoz softvera za dizajn čipova i mlaznih motora prema Kini.

Autoindustrija u krizi

Veliki obrat: Kineski div autoindustrije zaustavlja proizvodnju – staje s gradnjom tvornica

Kina gotovo u potpunosti kontrolira proizvodnju magneta od rijetkih zemnih metala, koji su ključna komponenta motora za električna vozila. U travnju je Peking dodao na popis izvoznih kontrola najsofisticiranije vrste tih magneta, čime je sve izvoznike prisilio da podnose zahtjeve za dozvole. Odluka je stavila dotad nepoznat odjel kineskog Ministarstva trgovine, s tek 60-ak zaposlenika, u središte globalnog industrijskog uskog grla.

Ministarstvo nije odmah odgovorilo na Reutersov upit poslan faksom. Nekoliko europskih proizvođača automobila ovaj je tjedan bilo prisiljeno zaustaviti proizvodnju zbog nedostatka opskrbe. Iako su kineske restrikcije uvedene kao dio šireg paketa protumjera na američke carine, odnose se na sve izvoznike, globalno.

“Kina ima određeni stupanj uvjerljivog poricanja, nitko ne može sa sigurnošću dokazati da to radi namjerno”, kaže Noah Barkin, viši savjetnik američkog think tanka Rhodium Group. “Ali tempo odobravanja dozvola jasno pokazuje poruku: radi se pritisak da pregovori ne dovedu do novih američkih ograničenja tehnologije.”

Kina iskapa oko 70 posto svjetskih rijetkih zemnih metala, ali gotovo u potpunosti dominira preradom i rafinacijom. Čak i ako se, kako je Trump sugerirao, odobrenja ubrzaju, novi sustav daje Pekingu uvid bez presedana u to kako se ti resursi koriste u industrijskim lancima opskrbe, upozoravaju čelnici europskih i američkih tvrtki.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zbog nestašice dijelova

Suzuki obustavio proizvodnju jednog od najpoznatijih modela

Takav uvid nije dostupan drugim državama zbog kompleksnosti globalnih opskrbnih mreža. Na primjer, stotine japanskih dobavljača ovise o kineskim dozvolama za izvoz magneta u nadolazećim tjednima kako bi izbjegli prekide proizvodnje, otkriva osoba upućena u lobističke aktivnosti u Pekingu.

“Ovo oštri kineski skalpel”, rekao je izvršni direktor američke tvrtke koja pokušava izgraditi alternativni lanac opskrbe. “To nije mehanizam za nadzor izvoza magneta, već način za stjecanje utjecaja i prednosti nad SAD-om.”

Strategija koja se kuje desetljećima

Strahovi da bi Kina mogla koristiti svoju snagu u globalnim lancima opskrbe kao sredstvo političkog pritiska prvi put su izbili 2010. godine kada je privremeno zabranila izvoz rijetkih zemalja Japanu nakon teritorijalnog spora. Još 1992. godine, bivši kineski lider Deng Xiaoping izjavio je: “Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke metale.” Povijesni kineski Zakon o kontroli izvoza iz 2020. proširio je ograničenja na sve artikle koji mogu utjecati na nacionalnu sigurnost, uključujući robu, materijale, tehnologiju i podatke.

Od tada Peking sustavno razvija vlastiti režim sankcija i paralelno ulaže milijarde dolara u stvaranje alternativnih rješenja kao odgovor na američku politiku.

Godine 2022. SAD je uveo opsežna ograničenja na izvoz naprednih poluvodiča i tehnologije Kini, bojeći se njihove vojne primjene. Ipak, ta mjera nije zaustavila razvoj naprednih čipova i napredne AI tehnologije u Kini, tvrde analitičari. Kina je uzvratila uvođenjem izvoznih dozvola za galij, germanij i određene vrste grafita. U prosincu prošle godine zabranjen je izvoz germanija i ključnih minerala u SAD.

U veljači ove godine uvedena su nova ograničenja na pet dodatnih metala ključnih za obrambenu i industriju obnovljive energije. Analitičarima je teško pratiti kako se od tada razvija tempo odobravanja izvoza. “Gotovo je nemoguće utvrditi koliki udio zahtjeva za nevojnu primjenu dobiva zeleno svjetlo, jer podaci nisu javni, a tvrtke ne žele objaviti ishod zahtjeva”, zaključuje Cory Combs, analitičar za kritične minerale iz konzultantske kuće Trivium koja se bavi kineskom politikom.