Mogu li si Nijemci priuštiti tolike praznike dok se zemlja suočava s potrebom za golemim ulaganjima u obranu i desetljećima zanemarivanu infrastrukturu? Ovo pitanje postavio je ugledni međunarodni tjednik The Economist, a njihova analiza nije nimalo laskava za najveće europsko gospodarstvo. Pod provokativnim naslovom “Njemačke lijenčine”, autor članka podsjeća na hit grupe “Geier Sturzflug” iz 1983. godine (“Povećavamo bruto društveni proizvod”), da bi odmah potom iznio zabrinjavajuće brojke koje sugeriraju da Nijemci danas rade osjetno manje od drugih.

Ususret sezoni

Je li Hrvatska preskupa kao turistička destinacija? Ostojić: Cijene su u skladu s kvalitetom

Podaci doista potkrepljuju ovu tezu. Analiza Instituta njemačkog gospodarstva (IW), temeljena na podacima OECD-a o kojima je u svibnju ekskluzivno izvijestio Bild am Sonntag, otkriva ovaj podatak: osoba u radno aktivnoj dobi (između 15 i 64 godine) u Njemačkoj je 2023. godine u prosjeku odradila samo 1036 sati. Ova brojka stavlja Njemačku na treće mjesto odostraga u usporedbi sa svim zemljama članicama OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj). Za usporedbu, prosječan Čeh odradio je 1326 sati, a Poljak 1305 sati. Apsolutni lider je Novi Zeland s 1402 radna sata po osobi.

Ako Njemačka želi financirati prijeko potrebna ulaganja u obranu i infrastrukturu, takvo se stanje mora promijeniti, citira list Clemensa Fuesta, voditelja prestižnog ifo Instituta u Münchenu. Njegov je prijedlog radikalan, ali ekonomski utemeljen: ukidanje jednog od brojnih državnih praznika. Prema njegovoj procjeni, takav bi potez povećao njemački BDP za otprilike osam milijardi eura godišnje.

Tjednik sa sjedištem u Londonu zaključuje kako bi se Nijemci lako mogli odreći jednog neradnog dana. Iako je devet saveznih praznika u 2025. godini prosječan broj, problem leži u tome što svaka od 16 saveznih pokrajina dodaje vlastite praznike, ponekad s, kako navodi “Economist”, upitnim obrazloženjima. Kao primjeri navode se Svjetski dan djeteta u Tiringiji ili Dan pokore i molitve u Saskoj. Apsolutni rekorder je Bavarska s 13 praznika, a slijede je Baden-Württemberg (12) te Saska i Tiringija s po 11.

Poslovni potez

Njemački trgovački lanac zatvara deset trgovina, u tijeku velika rasprodaja

Dodatni problem je što mnogi praznici padaju na četvrtak, što Nijemci masovno koriste za takozvani “Brückentag”, odnosno “spajanje” s vikendom uzimanjem slobodnog petka. Samo u Berlinu, takva se situacija dogodila čak tri puta tijekom svibnja ove godine. Clemens Fuest također upozorava na problem neujednačenosti praznika diljem zemlje. Ta neusklađenost može, primjerice, zaustaviti isporuku robe kamionima koji putuju između saveznih pokrajina, ako je u jednoj od njih radni dan, a u drugoj praznik, što stvara logističke zastoje i dodatne troškove za gospodarstvo.