Simbolično oporezivanje dobiti koje američke multinacionalke ostvaruju u inozemstvu te snižavanje stope poreza na tvrtke u koje spada i poslovno carstvo američkog predsjednika najvažnije su novosti porezne reforme u SAD-u. Predsjednik Donald Trump u srijedu je predstavio najvažniji dokument u dosadašnjem mandatu koji je korporativna Amerika željno iščekivala.

Sa 35 na 15 posto
Detalji reforme u pogledu oporezivanja kompanija iscurili su u javnost netom prije predstavljanja, a najvažnija novost je snižavanje poreza na dobit sa 35 na 15 posto. No, na istovjetnu stopu spušta se i porez na dobit kompanija koje su u obiteljskom vlasništvu. U tu skupinu ulazi velik broj vrlo različitih entiteta, od malih "kvartovskih trgovina" do velikih odvjetničkih tvrtki i moćnih hedge fondova. No, u toj je skupini i Trumpova nekretninska kompanija.

Takve tvrtke sada ne plaćaju porez na dobit već se oporezuju njihovi vlasnici kroz porezne razrede u koje spadaju na temelju godišnje zarade. Takvu reformu svakako će pozdraviti skupine koje zastupaju male poduzetnike, a koje tvrde da sve kompanije trebaju biti jednako oporezivane, neovisno o veličini. Međutim, pri tome zaboravljaju da se dobit multinacionalki dva puta oporezuje i kroz porez na kapitalne dobitke, odnosno dividende. No, smanjenje poreznog opterećenja za tvrtke u individualnom vlasništvu mogao bi biti problem za Kongres koji mora odobriti poreznu reformu jer će smanjiti porezne prihode u 10-godišnjem razdoblju za bilijun dolara.  

Druga velika novost
Druga velika novost je oporezivanje dobiti koje multinacionalke ostvaruju u inozemstvu. Procjenjuje se da američke kompanije u inozemstvu drže 2,6 bilijuna dolara, a Trumpova administracija predlaže da se taj novac, ako bude vraćen u SAD, oporezuje po stopi od 10 posto. No, buduće inozemne zarade bit će simbolično oporezivane. Naime, uvela bi se teritorijalna podjela izvora zarade. Sada se sva dobit kompanija, neovisno da li je ostvarena u SAD-u ili inozemstvu oporezuje po istoj stopi od 35 posto. Trumpova administracija vjeruje da bi povratak inozemne dobiti potaknuo investicije ili bi se prelio dioničarima kroz dividende.