Znanstvenici koji proučavaju Alzheimerovu bolest pronalaze sve više dokaza da mozak počinje propadati godinama prije nego što osoba počne pokazivati prve simptome demencije. Istraživanje jedne velike šire obitelji od 5000 Kolumbijaca s genetski prenosivim oblikom Alzheimerove bolesti pokazalo je da prethodnici bolesti započinju puno prije nego što se mislilo te da se ovo rano propadanje mozga odvija na više načina nego što je dosad dokumentirano.

Ovim istraživanjem objavljenim u znanstvenom časopisu Lancet Neurology otkriveno je da umovi osoba koje će neminovno oboljeti od Alzheimera jasno iskazuju znakove promjena najmanje 20 godina prije početka kognitivnog propadanja. U spomenutoj kolumbijskoj obitelji znanstvenici su te promjene primijetili čak i kod osoba u dobi između 18 i 26 godina, a u prosjeku su se kod pripadnika ove obitelji simptomi blagog kognitivnog propadanja počeli pojavljivati u dobi od 45 godina, te demencije u dobi od 53 godine.

Navedene promjene u mozgu počinju puno prije prvih znakova stvaranja plaka uslijed djelovanja bjelančevine poznate pod nazivom betaamiloid, to jest abeta, koja je zaštitni znak Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su primijetili veću količinu te bjelančevine nego što je uobičajeno u koštanoj srži ovih osoba srednje dobi. Time su otkrili i naznake da dijelovi mozga zaduženi za šifriranje pamćenja već rade puno brže nego u mozgu prosječnog čovjeka. Također su doznali da su dijelovi mozga za koje se zna da ih Alzheimerova bolest napada nešto manji u onih koji ne nose gen za Alzeheimera. "Ovo je možda najvažniji neupitni dokaz da pojedinci obolijevaju te da patologija postoji i puno prije iskaza demencije", kaže Kaj Blennow, profesor kliničke neurokemije pri Sveučilištu u Göteborgu u Švedskoj, koji nije bio uključen u ovo istraživanje. Nick Fox, neurolog pri sveučilištu University College London, koji također nije sudjelovao u opisanom istraživanju, kaže da ova saznanja ukazuju na to "da neke stvari za koje smo mislili da počinju u poznoj dobi zapravo možda počinju puno ranije".

A to, pak, nastavlja ox, koji je komentirao otkrića istraživanja u časopisu Lancet Neurology, može imati posljedice na to kada i kako liječiti pacijente jer "možda postoje određene mete, kao što su abeta, koje se mogu napasti dok pacijenti još normalno funkcioniraju".Spomenuta kolumbijska obitelj pati od rijetkog oblika Alzheimerove bolesti uzrokovane genetičkom mutacijom koja u srednjoj dobi pogađa oko trećinu njezinih pripadnika. Znanstvenici predvođeni Ericom Reimanom iz ustanove Banner Alzheimer's Institute u Phoenixu u Arizoni te Franciscom Loperom, neurologom sa Sveučilišta Antioquia, koji je vodio kolumbijski tim, nedavno su dobili stipendiju Državnog instituta za zdravlje iz Marylanda koju će upotrijebiti za financiranje kliničkih testiranja lijekova na pripadnicima te obitelji prije nego što se u njih razviju prvi simptomi ne bi li otkrili mogu li se promjene u mozgu zaustaviti ili usporiti. Tijekom istraživanja korišteno je nekoliko medicinskih pretraga, među kojima su ispitivanje koštane srži, digitalne mape mozga i funkcionalna magnetska rezonancija. "Trenutno prevladava teorija da razvoj Alzheimerove bolesti počinje s progresivnim nakupljanjem amiloida u mozgu", kaže Reiman. "Ova studija ukazuje na to da neke promjene počinju i prije toga."

Jedna od mogućnosti je da su pojedina područja mozga već oštećena. Druga je, pak, tvrde stručnjaci, da se razlike u funkcioniranju mozga utvrđuju već u ranoj dobi dok je mozak još u razvoju. "To je genetska bolest, pa nije teško zamisliti da neki gen ima prste u drugačijem načinu oblikovanja i razvoja mozga", kaže Adam Fleisher, ravnatelj odjela za digitalne mape mozga pri Banner Institute i jedan od autora ove studije. U jednome od spomenutih istraživanja znanstvenici su proučavali 44 rođaka u dobi od 18 do 26 godina. Njih dvadeset imalo je mutaciju koja uzrokuje Alzheimerovu bolest. Moždana tvar i koštana srž osoba koje su imale mutaciju sadržavale su više amiloida nego u onih koji nisu imali mutaciju. Dakle, visoka razina amiloidne tekućine kod članova ove kolumbijske obitelji podržava hipotezu o razlikama između početne faze genetske Alzheimerove bolesti koja se pojavljuje u ranijoj dobi i one uobičajenije, koja započinje u poznoj dobi. "Neki misle da je to zastrašujuće, činjenica da su znaci Alzheimerove bolesti vidljivi godinama prije prvih simptoma", kaže Reiman. "Ali meni se čini da nam to daje priliku za razvoj terapija budućnosti."

Pam Belluck