Privatni fakulteti i visoke škole za menadžment i srodne grane počele su se osnivati u BiH krajem devedesetih godina 20. stoljeća, i to najprije u Republici Srpskoj. Tamošnji je zakon predviđao da fakultete i sveučilišta mogu osnovati i pravne i fizičke osobe, a zbog činjenice da nije propisao posebne uvjete ni izdavanje licenci mnogi su u tome prepoznali mogućnost brze i velike zarade. Ljudima sa srednjom školom, koji su preko noći postali biznismeni, ili imali visoke položaje u državnoj službi, trebala je diploma do koje se može lako doći. Privatni fakulteti naplaćivali su visoke školarine, nudili neodgovarajuće uvjete studiranja, nisku razinu znanja i nekvalificirane profesore.

Sigurno će završiti
“Na većini privatnih fakulteta radi se neodgovorno, a bojim se da postoji dio mlade populacije, odnosno njihovih roditelja koji su spremni dati tri ili pet tisuća konvertibilnih maraka fakultetu na kojem će njihovo dijete sigurno završiti studij”, kaže rektor Banjolučkog sveučilišta, prof dr. Stanko Stanić. Kako bi ograničila broj privatnih fakulteta, Republika Srpska donijela je novi Zakon o visokom obrazovanju. Ministarstvo prosvjete nedavno je oformilo tročlane odbore kako bi provjerili ispunjavaju li fakulteti potrebne uvjete kao što su: posjedovanje punog vlasništva nad zgradom u kojoj je smještena visokoškolska ustanova, odgovarajući broj stalno zaposlenih profesora, potreban broj naslova u vlastitoj biblioteci, te kvalitetne studijske programe. Zakon je također propisao uspostavljanje Savjeta za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta koji bi nadgledao rad komisija i osiguravao njihovu nepristranost u procesu razmatranja dokumentacije, prostorija i nastavnog kadra. Mnogi privatni fakulteti nisu dobili licence za rad, ali su nastavili postojati, dakle nelegalno. Među privatnim fakultetima koji posjeduju sve potrebne papire je Koledž za informatiku i menadžment Janjoš iz Prijedora. Dekan Đuro Mikić za Poslovni dnevnik kaže kako su nedavno postali članom Banjolučkog sveučilišta, imaju 800 studenata, suvremene predavaonice opremljene računalima i laboratorije, dok su predavači ugledni profesori s Banjolučkog, Zagrebačkog i Beogradskog sveučilišta. Studij traje šest odnosno osam semestara.

Nastavni plan i program koncipiran je po uzoru na slične studije na zagrebačkim, beogradskim i banjolučkim fakultetima. Na Koledžu Janjoš postoje studijske grupe za poduzetništvo, trgovinu i marketing, financije i bankarstvo, javnu upravu u poslovnu informatiku, a nakon uspješno završenog studija stječe se zvanje diplomirani menadžer, odnosno diplomirani informatičar. Na prijedorskom Koledžu Janjoš studira i popularni bosanski folk-pjevač Halid Muslimović, za kojeg profesor Đuro Mikić kaže da je solidan student i da vjeruje da će u rujnu dati sve ispite iz prve godine, predstavnica BiH na Eurosongu pjevačica Maja Tatić, kapetan nogometnog kluba Borac Olja Andrić… “Godišnja cijena školarine je 1950 konvertibilnih maraka, a za taj iznos student dobije komplet koji sadrži sve udžbenike, literaturu u elektronskom obliku, bilježnice, rokovnike, olovke, što je protuvrijednost od 300 KM”, kaže dekan Mikić. Dodaje kako predavači, sveučilišni profesori imaju plaće u visini onih na državnim sveučilištima. Znatno veću godišnju školarinu – pet tisuća eura – plaćaju studenti Sarajevo School of Science and Technology. SSST je jedinstvena privatna visokoškolska ustanova u ovom dijelu Europe, čiji studenti osim bosanskohercegovačkih diplome istodobno stječu i diplomu Sveučilišta Buckinghamu u Velikoj Britaniji. Na sarajevskom učilištu izučavaju se računalne znanosti, ekonomija, menadžment, političke znanosti, elektrotehnika, elektronika i strojarstvo. Sva predavanja odvijaju se na engleskom jeziku. Profesorski kadar SSST-a sačinjavaju nastavnici iz BiH, SAD-a, Velike Britanije i Australije. Među najpoznatijim profesorima je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schwartz Schilling, koji predaje politologiju. Na čelu SSST-a je akademik dr. Ejup Ganić, bivši predsjednik FBiH i član ratnog predsjedništva BiH. U Sarajevo postoje još tri privatna fakulteta, a u ostatku Federacije BiH, gdje je obrazovanje u nadležnosti županija i gdje su propisi razliku od županije do županije, postoje još deseci privatnih fakulteta, od kojih mnogi rade bez odobrenja županijskih ministarstava. Najviše ih je, s odobrenjem za rad, u Travniku, čak devet, među kojima su i Fakultet za menadžment i turizam, Fakultet poslovne ekonomije, Ekonomski i Fakultet za privrednu i tehničku logistiku.

Rejting učilišta
U zapadnoj je Hercegovini posljednjih godina djelovao i Fabus (Fakultet za uslužni biznis) iz Novog Sada. Ovaj fakultet nije imao svoju zgradu, niti stalno uposlene profesore, no za određene sumu mogla se dobiti diploma za nekoliko dana. Kada je donesen novi zakon o državnoj službi, koji je predviđao kako u državnoj upravi mogu raditi samo osobe sa visokom stručnom spremom, taj su fakultet brzopotezno završili mnogi službenici u općinskim i županijskim tijelima vlasti. Na razini BiH u tijeku je osnivanje Agencije za razvoj kvaliteta i definiranje standarda obrazovanja, koja će ocjenama od jedan do pet određivati rejtnig fakulteta. Oni koji ne zadovolje bit će zatvarani, a diplome će poslodavci vrednovati prema rejtingu. Svima koji završe fakultet s pozitivnim rejtingom neće biti potrebna nostrifikacija u zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije.

Lijanovićev suradnik ostao bez fakulteta

Broj legalnih privatnih visokoškolskih obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj sada se sveo na jedno sveučilište, tri fakulteta i dvije više škole. Tako je bez licencije ostala Visoka škola za poduzetništvo i biznis iz Prijedora, koja je radila 12 godina, IBCollege iz Prijedora, Fakultet Primus iz Gradiške, čiji je vlasnik bivši predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH i dužnosnik Lijanovićeve stranke Radom za boljitak Ranko Bakić i mnogi drugi.