Počevši od ruba obale, B. J. Reynolds vukao je nivelir šezdesetak metara plažom prema kopnu, a GPS prijamnik na vrhu cijelo je vrijeme primao podatke o podizanju razine mora koji su se bilježili u računalu u njegovu ruksaku.

Potom je ovaj tehničar Američke agencije za geologiju došao do ruba dina koje se protežu uz pedeset kilometara dug otok uz južnu obalu Long Islanda u New Yorku. Kako bi dovršio profil ovog dijela plažnog sustava, morao je opremu odnijeti na vrh. "Kad smo došli ovamo prije oluje, mogli smo se lagano došetati do dina", kaže Reynolds. No uragan Sandy uništio je veći dio dina i ostavio kosine visoke otprilike četiri metra. Ovakvim projektima znanstvenici pokušavaju iskoristiti dosad nezapamćenu oluju kako bi otkrili kako Fire Island i svi drugi rubni otoci reagiraju i oporavljaju se od većih prirodnih nepogoda. "U rukama nam je životni eksperiment", kaže Cheryl Hapke, geologinja koja proučava stanje na otoku od 2006. godine. Hapke i njezini suradnici već su puno doznali o ponašanju ovoga uskog otoka tijekom oluje, a situacija je, kažu, prema očekivanjima. Već vide naznake prirodnog oporavka dok valovi preoblikuju plaže, a nanosi pijeska popunjavaju kosine dina. Otkrića znanstvenika pomoći će vladinim agencijama, pa tako i vojnim inženjerima, u razvoju najbolje metode za održavanje dijelova otoka i zaštitu zajednica na zapadnoj polovici otoka, koja je osobito osjetila udar uragana Sandy, kako bi otok i dalje štitio Long Island, koji je udaljen sedam kilometara prema sjeveru. "Rubni otoci uglavnom podnose glavninu udara oluje", kaže Chris Soller, načelnik obalne otočne straže. "A upravo je to Fire Island učinio."

Hapke će analizirat najnovije profile podizanja razine mora i usporediti ih s uzorcima od 28. listopada, netom prije udara oluje, s nekoliko uzoraka uzetih nakon oluje te s podacima dobivenih zračnim pregledom otoka. Uz mnoge udubine uz dine vidi se da ih je udar oluje u potpunosti preplavio. Na tri su mjesta udari mora izdubili nove kanale. Drugi su dijelovi otoka ostali netaknuti, no nanosi vode pogurnuli su pijesak prema unutrašnjosti, podigavši razinu pijeska sa zaljevske strane. Soller kaže da je oluja toliko pijeska gurnula prema središtu otoka da je Fire Island vjerojatno migrirao prema kopnu za otprilike 20 do 25 metara. "Ova je oluja bila nevjerojatno snažna te drastično izmijenila i pomaknula otok", kaže. Neka su područja vjerojatno izgubila više pijeska jer su više pijeska i imala – naime, na tim su područjima plaže i dine obnovljene prije tri godine ispumpavanjem pijeska s dna mora. No, kako kaže Hapke, jedan je razlog i taj što su prirodne dine otpornije na eroziju od dina koje se sastoje od umjetno nahrupljenog pijeska. Vojna je inženjerska jedinica u sklopu svojeg dugoročnog plana za obnovu plaža i dina radi zaštite razvijenih područja pronašla pješčane grebene iz kojih bi se pijesak mogao "posuditi". No Hapke kaže da uzimanje pijeska iz tih predjela smanjuje zalihe koje su otoku prirodno dostupne te mijenja podvodni krajolik, čime se možda utječe na jačinu budućih oluja. Plaže se razvijaju: pješčani su se prudovi pojavili uz dio obale samo nekoliko dana nakon oluje, nakon što su udari prestali, a morski ih valovi sada povlače natrag. No migracija otoka prema sjeveru trajna je; plaže i dine ponegdje izgledaju kao što su prije oluje, no neće više biti na istom mjestu. "Iako bi svi htjeli da je stanje kao prije, Fire Island izgledat će drukčije", kaže Soller. "To je stvarnost."

Henry Fountain

Online: preoblikovani otok

Prikaz utjecaja uragana Sandy na plaže i dine Fire Islanda na: nytimes.com/science (pretraga Fire Island and barrier)