Meta i TikTok tužili su Europsku komisiju zbog visine godišnje naknade koju moraju platiti velike internetske platforme prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA). Učinili su to proteklog tjedna, a kako navode iz Mete za Euractiv, oni i dalje podržavaju ciljeve DSA-a, i već su, kažu, uveli niz mjera koje će im pomoći u ispunjavanju regulatornih obveza, ali se ne slažu s metodologijom koja se koristi za izračun naknada.

Sličan odgovor dali su i iz TikToka, te navode da se “ne slažu s naknadom”, a žale se i na uključivanje niza pogrešnih procjena trećih strana o njihovu mjesečnom broju aktivnih korisnika kao osnovi za izračun ukupnog iznosa.

Iz Meta su, prenosi Politico, izjavili da oni moraju uplatiti 11 milijuna eura u ime naknada samo za 2024., dok su iz TikToka, unatoč protivljenju uplatili naknadu, ali o iznosu nisu odgovorili.

Nije svima jednako
DSA koji će u cijelosti stupiti na snagu 17. veljače 2024. horizontalni je zakon koji uređuje kako se akteri u online svijetu trebaju nositi s nezakonitim i štetnim sadržajem. Prema novim pravilima, internetske platforme koje mjesečno koristi više od 45 milijuna korisnika predstavljaju ‘sistemski rizik’ za društvo; stoga moraju slijediti određeni režim moderiranja sadržaja, uključujući obveze transparentnosti i upravljanja rizikom. Prema DSA-u, Komisija je ovlaštena nametnuti godišnju naknadu velikim platformama, no ona ne mora za sve biti jednaka.

“Trenutačno tvrtke koje bilježe gubitak ne moraju plaćati, čak i ako imaju veliku korisničku bazu ili predstavljaju veći regulatorni teret, što znači da neke tvrtke ne plaćaju ništa, ostavljajući druge da plaćaju nerazmjeran iznos ukupnog iznosa”, pojasnili su argumente tužbe iz Mete prenio je Euractiv.

Inače, Europska komisija je procijenila da će provođenje DSA koštati 45,2 milijuna eura, zbog čega i naplaćuju naknade za nadzor od tvrtki s popisa velikih platformi i tražilica.

“Komisija je 27. studenoga 2023. donijela odluku o određivanju pojedinačnih naknada kojima podliježu vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice za nadzorne i provedbene zadatke prema Zakonu o digitalnim uslugama”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euractiv i dodao da “sve određene vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice podliježu naknadi za nadzor”. Prema procjenama, Odbor koji će se unutar Europske komisije baviti nadzorom trebao bi imati 150 zaposlenih.

Podsjetimo, Europska komisija i njezin Odbor su oni koji će se nadzirati velike, a velikim platformama i tražilicama proglašeno je u početku 17 platformi i 2 tražilice, i to: Alibaba AliExpress, Amazon Store, Apple AppStore, Booking.com, Facebook, Google Play, Google Maps, Google Shopping, Instagram, LinkedIn, Pinterest, Snapchat, TikTok, Twitter, Wikipedia, YouTube, Zalando, te tražilice Bing, Google Search. Dok su u prosincu dodane tri porno platforme: Pornhub, Stripchat, Xvideos.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Odabrati koordinatora
Dakle, ukupno su zasad velikima imenovane 22 platforme koje su pod direktnim nadzorom Europske komisije, koja ima na raspolaganju i pozamašne kazne za one koji ga ne poštuju propisana nova pravila, a mogu iznositi i do 6 posto globalnog prihoda tvrtki.

S obzirom na namete, ali i moguće kazne ne čudi da su se još lani neki pokušali izbaviti s popisa. Primjerice, Amazon i modni trgovački lanac Zalando bili su podnijeli zasebne pravne prigovore na Zakon o digitalnim uslugama, nastojeći izbjeći dodatne obveze poput isključivanja personaliziranih algoritama.

Amazon je već dobio privremenu olakšicu, kada je najviši sud EU-a presudio da se tvrtka neće odmah morati uskladiti s dijelom zakona koji od nje zahtijeva izgradnju detaljne javne baze za oglase. Komisija trenutačno istražuje X zbog potencijalnog neuspjeha u borbi protiv nezakonitog nasilnog sadržaja i dezinformacija, posebno nakon početka rata između Hamasa i Izraela prošle godine, piše Politico.

DSA direktivu, države članice trebaju transponirati u vlastito zakonodavstvo i odabrati nacionalnog koordinatora za digitalne usluge, koji osim uloge da pomaže EK i Odboru, nadzire domaće internetske platforme. Sve države članice to bi trebale napraviti do 17. veljače ove godine.

A kako piše Euractiv, većina država članica još to nije učinila. Primjerice, Njemačka će, tvrde, vjerojatno propustiti rok 17. veljače. Irski zakon o digitalnim uslugama, pak, kojim se provodi DSA, trenutačno prolazi kroz nacionalni parlament; očekuje se da će biti usvojen prije 17. veljače. S tim da valja znati da Irska ima posebnu odgovornost prema DSA-u, jer 13 od 22 imenovana VLOP-a imaju svoje sjedište u Europskoj Uniji, u Irskoj.