Američka platforma za dijeljenje vožnje Lyft najavila je svoj najveći međunarodni iskorak dosad – ulazak na europsko tržište kroz preuzimanje njemačke aplikacije FreeNow za 175 milijuna eura, objavio je Reuters. Dovršetak transakcije očekuje se u drugoj polovici 2025. godine, navodi CNBC.

FreeNow, koji je do sada bio u suvlasništvu automobilskih divova BMW-a i Mercedes-Benza, prisutan je u više od 150 gradova u devet europskih zemalja, uključujući ključne metropole poput Londona, Pariza, Frankfurta i Milana, piše TechCrunch.

Prema službenom priopćenju Lyfta, ovom akvizicijom kompanija gotovo udvostručuje svoje potencijalno tržište i dobiva pristup više od 300 milijardi godišnjih vožnji osobnim vozilima. FreeNow je u 2024. zabilježio rast prihoda od 13 posto i ostvario profitabilnost, a približno 90 posto rezervacija odnosi se na tradicionalne taksi usluge, navodi Sifted.

Upravo su snažna lokalna prisutnost i orijentacija na taksi industriju bili ključni razlozi zbog kojih je Lyft odabrao FreeNow za partnera, istaknuo je izvršni direktor Lyfta David Risher u izjavi za Reuters. Tvrtka će zadržati brend FreeNow i postojeći menadžment, dok će korisnicima i vozačima postupno biti dostupne nove funkcionalnosti i integrirane usluge s obje strane Atlantika.

Izvršni direktor FreeNowa Thomas Zimmermann izjavio je za EU-Startups da gotovo polovica europske taksi industrije još uvijek posluje izvan digitalnih platformi, što predstavlja velik potencijal za rast i inovacije. Akvizicija je odrađena jer Lyft aktivno traži nova tržišta izvan SAD-a i Kanade, gdje se suočava s izrazito jakom konkurencijom, ponajviše Uberom. Ulaskom u Europu, Lyft ulazi u izravnu borbu ne samo s Uberom, nego i s drugim etabliranim igračima poput Bolta i Getta, ističe CNBC.

BMW i Mercedes-Benz, s druge strane, planiraju se nakon prodaje FreeNowa fokusirati na svoje temeljne djelatnosti, uključujući razvoj električnih vozila, AI rješenja i dekarbonizaciju, piše TechCrunch.

Iako Lyft tehnički nije klasična taksi služba, već platforma za dijeljenje vožnje, u praksi se njegove usluge – poput onih Ubera ili Bolta – iz korisničke perspektive percipiraju kao taksi prijevoz. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim europskim državama, vožnja putem aplikacije sve je češći izbor korisnika u odnosu na tradicionalne taksije.

Razlike između glavnog mu konkurenta Ubera i Lyfta jasno su izražene. Uber je globalni igrač prisutan u više od 70 zemalja, s raznovrsnim portfeljem usluga, uključujući dostavu hrane (Uber Eats) i logistiku (Uber Freight). Lyft se dosad koncentrirao isključivo na tržišta SAD-a i Kanade, s gotovo cjelokupnim prihodom koji dolazi iz klasičnog prijevoza putnika, navode Investopedia, LinkedIn i Toptal.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Prema procjenama CNN-a, u SAD-u Uber drži oko 74 posto tržišta, dok Lyft ima 26 posto, ti postotci se neznatno mijenjaju posljednjih par godina. Uberova diverzifikacija prihoda i šira prisutnost omogućile su mu stabilniji rast, osobito tijekom pandemije, dok Lyft nije razvijao paralelne usluge i ostao je “čisti” prijevoznik. Često se percipira kao pristupačnija i lokalno orijentirana opcija, no bez globalne prepoznatljivosti i širine usluge kakvu nudi Uber.

Pritisak carina

Internetske trgovine Shein i Temu dižu cijene svojih proizvoda. Objavili datum do kad traje povoljnija kupnja

Upravo zbog toga Lyft se godinama nije uspio ozbiljnije približiti Uberu, a svi pokušaji osvajanja većeg udjela bili su kratkotrajnog karaktera. Uberova kombinacija globalne prisutnosti, diverzifikacije i jakog brenda učvrstila mu je status tržišnog lidera, dok Lyft ostaje broj dva, s povremenim prednostima u cijeni i korisničkom iskustvu, ali bez kapaciteta za dubinsko narušavanje Uberove dominacije.

Preuzimanjem FreeNowa i širenjem na europsko tržište, Lyft pokušava smanjiti ovisnost o američkim korisnicima i napraviti korak prema diverzifikaciji.