Bavarski gradovi, gdje je stacionirana glavnina američkih vojnih snaga u Njemačkoj, izgubit će njihovim povlačenjem u Poljsku više od pola milijarde eura godišnjih prihoda. Američki predsjednik Donald Trump u srpnju je najavio povlačenje gotovo 12.000 vojnika iz njemačkih baza. Njihovo novo europsko odredište je nešto istočnije, u Poljskoj, a raspoređivanje u toj zemlji u subotu je u Varšavi bilo jedno od glavnih tema razgovora državnog tajnika Mikea Pompea s predstavnicima poljske vlade. Kako piše Financial Times, to znači da će tisuće vojnika napustiti Garnizon američke vojske Bavaria, jedno od najvećih američkih vojnih baza u inozemstvu.

Tamo je služio i Elvis

Postrojbe iz te baze razmještene su u dva bavarska grada, Vilsecku i Grafenwöhreu. Potonji grad ponosi se činjenicom da je tu vojni rok služio najpoznatiji američki vojnik – Elvis Presley. U ta dva grada gotovo svaki stanovnik na neki je način povezan s američkom vojskom. “Odrasla sam s Amerikancima – bili su praktički dio našeg kućanstva. Sada nas odlazak zabrinjava ekonomski, ali i osjećamo tugu, zbog osjećaja da jedno razdoblje završava”, kaže za britanski poslovni list Sabine Kedeker, putnička agentica čija obitelj već 14 generacija vodi hotel u Vilsecku. Kada se njezin djed vratio 1945. iz rata, pronašao je u hotelu američke vojnike koji su ga zauzeli. Prvih godina poraća odnosi lokalnih stanovnika i američkih snaga bili su zategnuti, ali su s vremenom postali sve srdačniji.

Danas su svi putokazi u Vilsecku i Grafenwöhreu dvojezični, na njemačkom i engleskom jeziku. Američke zastave posvuda vijore. Lokalno stanovništvo sada ne smeta buka helikoptera i pucnjevi s obližnjeg vježbališta, već mogućnost da sve utihne. To i ne čudi s obzirom da je prisutnost američkih vojnika u tom dijelu Bavarske stvarala ekonomsku aktivnost vrijednu 660 milijuna eura godišnje, tvrde lokalni dužnosnici. Vilsecku i Grafenwöhreu američka je baza od završetka 2. svjetskog rata donijela pravi procvat. Dok su u nekadašnjim vojarnama njemačke vojske boravili Amerikanci, ta dva grada vidljivo su narasla tijekom Hladnog rata. I tijekom američke intervencije u Afganistanu i Iraku značajni prihodi slili su se u džepove njegovih stanovnika i u gradske blagajne. No, od američke vojne prisutnosti financijski je profitirala i cijela država. Ministarstvo obrane SAD-a procjenjuje troškove stacioniranja u Njemačkoj za ovu godinu na oko 8,12 milijardi dolara. No, valja naglasiti i da je Berlin u posljednjih 10 godina platio oko milijardu eura za stacioniranje američke vojske. Dvije trećine tih troškova, to jest 648,5 milijuna eura odnosi se na mjere izgradnje infrastrukture, a 333,9 milijuna eura na takozvane posljedice obrane, u koje spadaju štete izazvane od strane američkih vojnika kao i povrat američkih investicija u bivše baze, tvrdi tamošnje ministarstvo financija. Međutim, sada stanovnici bavarskih gradova osjećaju da im ekonomska budućnost ovisi o jednom čovjeku – američkom predsjedniku. “Odjednom svi smo počeli slušati što Trump ima za reći”, ističe povjesničarka Birgit Plössner.

Ona vodi Muzej kulturne i vojne povijesti u Grafenwöhreu u kojem je jedan od izložaka i piano na kojem je Elvis Presley odsvirao koncert za svoje drugove iz postrojbe. U muzeju je i mapa koja pokazuje smještaj baze unutar grada. “Ne može se lako reći koji je dio Grafenwöhrea grad, a koji baza. Živimo isprepleteni”, ističe Plössner. Iako je u Njemačkoj smješten najveći broj američkih vojnika u Europi, povlačenje koje je naredio Trump kulminacija je višegodišnjeg trenda smanjenja vojne prisutnosti SAD-a u toj državi. Naime, u posljednjih 10 godina broj američkih vojnika u Njemačkoj je prepolovljen, na sadašnjih 38.600 ljudi. Trumpovim planom taj će broj pasti na 24.000. Osim baza u Vilsecku i Grafenwöhreu, zatvorit će se i dva zapovjedna središta u Stuttgartu, jedno za Europu, a drugo za Afriku.

Odnosi neće biti isti

Razlog za smanjenje broja vojnika Washington vidi u politici vlade u Berlinu, koja prema sudu američke administracije ne izdvaja dovoljno za obranu i previše je ovisna o Rusiji kroz projekte poput podmorskog plinovoda Sjeverni tok 2. Nijemci pak uzvraćaju kako američko povlačenje signalizira da SAD nije spreman ispuniti svoje obveze prema saveznicima u NATO-u, a to bi moglo ići na ruku Moskvi koja tako može pojačati podjele među članicama tog vojno-političkog saveza. Stanovnici bavarskih gradova gdje su smještene baze nadaju se da će pobjeda demokratskog kandidata Joea Bidena na izborima u studenom donijeti promjenu u razmišljanju Bijele kuće. No, dio njemačkih političara ističe kako američko-njemački politički odnosi više nikada neće biti na nekadašnjoj razini. Međutim, dio stanovnika Vilsecka i Grafenwöhrea nema ništa protiv američkog povlačenja, dapače. Rene Liebermann, vlasnik knjižare, smatra da se u takvim bazama američka vojska priprema za intervencije s kojima se većina Nijemaca ne slaže. “Ne sviđa mi se što rade ovdje. Igraju se rata”, kaže Liebermann. U takvom razmišljanju on nije usamljen. Nedavna anketa pokazala je da se gotovo polovica Nijemaca slaže sa smanjenjem američke vojne prisutnosti u zemlji, a svaki četvrti ispitanik priželjkuje i potpuno povlačenje Amerikanaca. Na krilima takvog razmišljanja javnog mnijenja, lokalni dužnosnici ljevičarske stranke Die Linke stvaraju planove za budućnost Vilsecka i Grafenwöhrea nakon odlaska vojske. Član te stranke Ali Zant smatra da bi golemi prostor od 390 četvornih kilometara na kojem su smještene vojarne i poligoni trebalo pretvoriti u park prirode. Njegov stranački kolega Christian Oberthür ističe kako je Hladni rat bilo opasno razdoblje. “Međutim, sada je završeno”, tvrdi Oberthür.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost