Abraham Lincoln oslobodio je robove, iskoristio ih kao jeftinu radnu snagu na Sjeveru i onda ih zaboravio što je izazvalo golemu humanitarnu krizu u kojoj su stotine tisuća nekadašnjih crnih robova umrle od bolesti, pothranjenosti i siromaštva, piše New York Times i objašnjava kako Lincolna treba prestati prikazivati kao junaka, iako robovi u južnim državama SAD-a jesu bili oslobođeni. Proglas o oslobađanju robova (Emancipation Proclamation) koji je Lincoln potpisao 1. siječnja 1863., bio je prvenstveno oružje rata. Preliminarni oblik odredbe o ukidanju ropstva izdan je u rujnu 1862. i služio je kao upozorenje Jugu: predajte se ili će vaši robovi biti oslobođeni.
Kad se to doista i dogodilo, uslijedilo je točno ono što je Lincoln i predvidio: nepregledne tisuće oslobođenih robova prišle su sjevernjačkoj vojsci u napredovanju, Jug je ostao bez radne snage, a Sjever je dobio prijeko potrebnu jeftinu radnu snagu. Istovremeno, nastala je i humanitarna kriza i tisuće su umrle od gladi, i siromaštva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Jim Downs.
Zbilja nije čudo da Zapad propada, to demoniziranje rada kao “iskorištavanja” je već postalo opsesivno. A što su trebali, za jednu polovicu oslobođenih robova izmisliti dobro plaćena mjesta u državnim službama, a drugoj dati prijevremenu mirovinu?
Uključite se u raspravu