Uz prosvjede zbog policijske brutalnosti, američke gradove zahvatio je i val prosvjeda radnika lanaca brze hrane, poput McDonald'sa, Burger Kinga i Wendy'sa, koji traže povećanje minimalne satnice i radnih prava.

Na tisuće radnika u četvrtak je izašlo na ulice čak 190 američkih gradova, predvođeni pokretom "Borba za 15", tražeći povećanje minimalne satnice sa trenutnih 7,25 dolara na 15 dolara. Sadašnja razina propisana je na saveznoj razini od 2009. godine.Pokret postoji već dvije godine i do sada je organizirao osam prosvjeda, no prošlotjedni prosvjed označio je kulminaciju. Kampanju financijski i organizacijski podupire Međunarodni sindikat radnika u uslužnim djelatnostima, a podršku im je – barem načelnu – dao i predsjednik Barack Obama. Međutim, iz najpoznatijeg svjetskog lanca odgovaraju kako prosvjednici ne predstavljaju sve radnike i ne dijele njihovo mišljenje.

"Važno je znati da je 90 posto McDonald'sovih restorana u SAD-u dano u franšizu i neovisno je vođeno, a plaće su regulirane pozicijom zaposlenika te lokalnim i saveznim zakonima", ističe se u priopćenju McDonald'sa. Međutim, radnike ne zanima tko im isplaćuje plaću, već koliko im isplaćuje. Tako 20-godišnja Halle Smith iz Milwaukeea za Reuters kaže kako ne bi trebala raditi dva posla samo da bi preživjela. Smith ističe kako već tri godine zarađuje "minimalac" na oba posla za ukupno 60 sati tjedno. Slična iskustva prenosi i britanski BBC koji citira zaposlenicu pizzerije Papa John's, Shantel Walker. Ona pak zarađuje 8,5 dolara na sat, praktički isti iznos koji je zarađivala i kada se prvi put zaposlila 1999. godine.

"Kad dobijem plaću u subotu, do ponedjeljka sam bez novca", tvrdi Walker. Iako se smatra da u restoranima uglavnom rade mladi koji žele "podebljati" džeparac, imigranti ili radnici s nižim obrazovanjem, to baš i nije tako. Lanjsko istraživanje američkog Centra za ekonomska i politička istraživanja otkriva da su trećina radnika tinejdžeri dok gotovo 70 posto radnika ima između 20 i 54 godina života. Više od četvrtine odgaja djecu. Završenu srednju školu ima 46 posto, a fakultetsku diplomu više od 31 posto radnika starijih od 20 godina. Više od 84 posto rođeno je u SAD-u.