Euractiv je objavio europski  dokument konzultanata napravljen za Generalni direktorat za klimatske promjene kojim se želi postrožiti EU direktiva iz 2009. o zahvaćanju i pohrani ugljičnog dioksida (CCS), piše internetski portal energetika.net.

Njime se sugerira da bi europskim državama trebalo dati obavezne ciljeve za instaliranje CCC postrojenja za kontrolu emisija CO2. Od europskih država traži se da pripreme listu potencijalnih lokacija za ugradnju takvih postrojenja. Graeme Sweeney, direktor Europske tehnološke platforme za nula emisija rekao je da CCS ciljevi trebaju biti ambiciozni. "Trebali bi do 2030. u podzemlje spremiti 220 milijuna tona CO2 diljem Europske unije. Vjerojatno tri četvrtine emisija treba doći iz energetskog sektora, a ostatak iz industrijskih izvora, kao što su čeličane, cementna industrija i proizvodnja aluminija", rekao je za britanski Guardian.

Analitičar CCS-a u Međunarodnoj energetskoj organizaciji (IEA) Simon Benett kaže da je riječ o kritičnoj tehnologiji, ali da bi bilo dobro da EU donese politike koje bi dale sigurnosti industriji i donositeljima odluka da je CCS vrijedna tehnologija u koju vrijedi investirati. Europska komisija očekivala je da će u uniji već biti izgrađeno 12 velikih CCS postrojenja, no izgrađena su samo dva, oba u Norveškoj, a ukupno na svijetu samo ih je 13 i uglavnom su povezana s EOR projektima.

Inače, četiri velike europske energetske kompanije Gas Natural Fenosa, EDF, RWE i Vattenfall odlučile su se povući iz Platforme nula emisija (ZEP), koalicije sastavljene od 21 kompanije, nevladine organizacije i znanstvenog instituta koja je zamišljena kao savjetodavno tijelo Europske komisije u ambicioznom projektu hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida (CCS). Kompanije se povlače radi visokih troškova, a Europi nedostaje ekonomski okvir koji bi tehnologiju CCS učinio atraktivnom za ulaganje.