Prema posljednjim objavljenim podacima Ministarstva financija o stanju javnog duga Republike Hrvatske ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države na kraju ožujka ove godine iznosio je 181,6 milijardi kuna, stoji u RBA analizama. U odnosu na mjesec ranije, ukupan dug konsolidirane opće države nije se značajnije mijenjao te je za 240 mil. kuna viši nego u veljači. Nadalje, u odnosu na kraj prošle godine, dug opće države porastao je za 4,2 milijardi kuna, odnosno za 2,4%. Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u je na 53,5%, a pridruže li se dugu opće države i jamstva kao potencijalne obveze, udio se penje na 65,2%.

Javni dug središnje države na kraju je ožujka iznosio 169,8 mlrd. kuna, što je za gotovo 4 milijarde kuna više nego na kraju 2012. te je u većini rezultat rasta unutarnje komponente duga središnje države. Dug izvanproračunskih fondova u ožujku povećan je za 182,8 milijuna kuna te je iznosio 9,8 milijardi kuna. Dug lokalne države, kao najmanja stavka ukupnog javnog duga iznosio je na kraju promatranog mjeseca 1,96 milijardi kuna, što je za 27,7 milijuna kuna više nego na kraju 2012. Ukupna jamstva Republike Hrvatske povećana su za 871 milijun kuna u odnosu na kraj 2012. te su iznosila 39,6 milijardi kuna. Od toga, 23,6 milijardi kuna iznosila su inozemna jamstva.

Do kraja godine očekujemo rast duga središnje države, čemu će uz izdanje euroobveznice u travnju pridonijeti i izdanja lokalnih obveznica u srpnju. Sukladno tome, do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi dosegnuti razine oko 60% BDP-a, dok bi se s uključenim jamstvima mogao popeti iznad 70% BDP-a.