Sa dvadesetak godina zakašnjenja, sljedećih dana bi napokon trebao biti potpisan ugovor između Aerodroma Ljubljana i slovenskog Ministarstva infrastrukture o uređenju koncesijskih prava na toj zračnoj luci. To je preduvjet za bilo kakve investicije ili najavljenu privatizaciju Zračne luke Jožeta Pučnika u ljubljanskom Brniku.

Potencijalni investitori bi teško prihvatili bilo koji model ulaganja bez uređenog statusa nad 510 hektara zemljišta na kojem se nalazi taj aerodrom. Iako još detalji dogovora Zračne luke i Ministarstva nisu poznati, slovenski mediji nagađaju da se radi o iznosu koncesije od 300 do 500 tisuća eura godišnje koje bi vlasnik ili koncesionar Brnika godišnje uplaćivao u državni proračun. Navodi se i da je dogovoren rok koncesije na 30 godina, uz mogućnost produženja. Slovenska država je još prošle godine željela investirati 57 milijuna eura u novi putnički terminal na Brniku, no ta ideja je srušena zbog protivljenja malih dioničara. Kako navode slovenski mediji, time je propalo i 14 milijuna eura koje je za rekonstrukciju glavnog slovenskog aerodroma već odobrila EU.

Nagađalo se da je ova državna injekcija bio zadnji pokušaj da se Zračna luka zadrži u državnim rukama te da je sada njegova jedina opcija prodaja strateškom partneru. Samo glasovanje o investiciji je bilo obilježeno nizom kontroverzi, a svakako je najznačajnija ona da pravo glasa nisu imali većinski vlasnici koji drže gotovo dvije trećine dionica. Naime, slovenska Agencija za vrijednosne papire je zabranila državi te nekim fondovima, koji zajedno posjeduju 64,85 posto dionica Brnika, da rasplolažu svojim dionicama zbog sumnje u stvaranje kartela. Mali dioničari su procijenili da je besmisleno ulagati u aerodrom koji će se planira prodati. Kroz ljubljanski aerodrom u prosjeku svake godine prođe 1,2 milijuna putnika, dok prognoze govore da će se njihov broj za 15 godina povećati na tri milijuna.