Teretni brodovi u svijetu postaju sve veći što možda ne čudi s obzirom na količinu robe proizvedene u Aziji koja se konzumira u Europi i SAD-u, ali stručnjaci otvaraju pitanje opravdanosti daljnjeg rasta tih divovskih simbola svjetske trgovinske neravnoteže. Kada u lipnju ove godine uđe u službu nova klasa kontejnerskih brodova nazvana Triple E, to će biti najveći brodovi koji plove morem, piše u utorak BBC. Svaki će sadržavati više čelika nego osam Eiffelovih tornjeva i imati kapacitet prijevoza 18.000 kontejnera (TEU). Takav će brod moći će popuniti više od 30 vlakova, svaki dug kilometar i pol, s dva reda kontejnera na vagonima. Triple E neće biti najveći brod ikada izgrađen. To priznanje pripada supertankerima (ULCC) građenim 1970-ih, ali su svi supertankeri dulji od 400 m odavno otišli u mirovinu, neki nakon manje od 10 godina plovidbe. Samo je par kraćih supertankera još uvijek u uporabi. No, divovski kontejnerski brodovi grade se u velikom broju, te i dalje rastu.

Prošlo je 25 godina otkako su najveći kontejnerski brodovi postali preširoki za Panamski kanala. Ti prvi "post-Panamax" brodovi, kapaciteta 4.300 kontejnera ili otprilike četvrtine kapaciteta aktualnog rekordera – broda Marco Polo koji nosi 16.020 kontejnera, porinutog u studenom za kompaniju CMA CGM. U brodarskoj industriji već se govori o klasi brodova koji bi se nasukali u Sueskom kanalu, ali bi jedva prolazili kroz drugo usko grlo međunarodne trgovine – Malački tjesnac, između Indonezije i Malezije. "Malaccamax" će nositi 30.000 kontejnera. Sadašnja klasa ultra velikih kontejnerskih brodova može ploviti kroz Suez, doduše jedva, ali oni mogli pristati samo u nekoliko svjetskih luka. Ni jedna američka luka nije opremljena za njihovo pristajanje.

Jedina namjena Triple E brodova koji će uskoro biti porinuti, biti će tzv. "klatno servis" za Maersk – najveću brodarsku tvrtku u svijetu – između Azije i Europe. Oni će u Europu dolaziti puni a u povratku će znatan dio kontejnera biti prazan. (U bilo kojem trenutku oko 20 posto svih kontejnera na svjetskim morima su prazni.)
"Brodovi su dugi niz godina sve veći", kaže Paul Davey iz tvrtke Hutchison Ports, koja vodi britansku luku Felixstowe, jednu od vjerojatnih luka za pristajanja Triple E. "Izazov za luke je ulagati unaprijed za brodske kapacitete, pogoditi njihov rast i pokušati biti jedan korak ispred u igri", dodao je Davey.
Prekapacitiranost u svjetskim lukama znači da postoji velika konkurencija za posao. Operateri si ne mogu priuštiti da zaostaju, kaže Marc Levinson, autor knjige "Kutija – Kako brodski kontejner čini svijet manjim a svjetsku ekonomiju većom".

"Luke se nalaze u teškom konkurentskom položaju jer im prijevozinci u osnovi govore: 'Ako se ne proširite – ako ne gradite nove dokove i produbite luke i nabavite dizalice velikih brzina, mi ćemo naš posao preseliti negdje drugdje", kaže Levinson. Divovski kontejnerski brodovi stavljaju luke i pred druge izazove. Vlasnici broda žele iskrcaj i ukrcaj u roku od 24 sata, što ima različite negativne učinke. Više prostora je potrebno za pohranu kontejnera u luci, a veze za cestovni, željeznički i brodski prijevoz treba ojačati kako bi se nosile s ogromnim rastom prometa. Luka Felixstowe, na koju otpada 42 posto kontejnerskog prometa u Velikoj Britaniji, ima 58 vlakova na dan, ali ih planira udvostručiti nakon što otvori treći željeznički terminal kasnije ove godine.

Veći brodovi se i drugačije ponašaju, pa svoji manevrima mogu uzrokovati da se drugi brodovi usidreni u luci oslobode s veza. "Ovih dana s povećanjem prometa, mi se sve češće susrećemo s tim iskustvom", kaže Marco Pluijm, lučki inženjer koji radi za Bechtel. "Jednostavna stvar koju možete učiniti je jednostavno usporiti brodove i dodati više tegljača za bolje manevriranje, ali sve to povećava troškove". Trenutno postoje 163 broda na svjetskim morima s kapacitetom preko 10.000 kontejnera, ali je naručena gradnja više od 120, uključujući Maerskovu flotu od 20 divovskih Triple E. Imajući u vidu da na međunarodni pomorski promet otpada oko 2,7 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida u 2.000 godini, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji – perspektiva povećanja broja tih divovskih brodova vjerojatno da će biti izvor zabrinutosti za ekološki osviještene potrošače.

Maersk, međutim, tvrdi da je Triple E ekološki najdjelotvorniji kontejnerski brod, jer s bitno povećanim kapacitetom, redizajniranim motorima, poboljšanim sustavom otpadnih voda i smanjenom najvećom brzinom s 25 na 23 čvora, proizvodi 50 posto manje CO2 po kontejneru od prosjeka na ruti Azija-Europa.