U New Yorku ili Rimu nitko ne bi ni primijetio ovaj mali, crveni, okrugli, električni znak koji oglašava da se na ovome mjestu prodaje domaća pizza. Ali u Havani je on pravo malo čudo. Konačno, Kubom već desetljećima dominira sveprisutna antikapitalistička ideologija, u sklopu koje su u medijima promicane tri stvari: socijalizam, nacionalizam te Fidel ili Raul Castro. Ovaj znak na pročelju kolonijalne zgrade u raspadanju predstavlja upravo suprotno: marketing i pokušaj ostvarenja privatne zarade.

Za razliku od natpisa na kartonima koje sam prošle godine posvuda viđao u istoj ovoj četvrti, navedeni znak stajao je određeni novčani iznos. On predstavlja ulaganje. Signal je to da se neki novi kubanski poduzetnici prilagođavaju logici tržišnog natjecanja i kapitalizma.No koliko su Kubanci u posljednje vrijeme doista i kapitalisti? Prihvaćaju li uistinu ono što je Friedrich Hayek opisao kao "samoorganizirajući sustav dobrovoljne suradnje" ili mu se opiru? "I jedno, i drugo", kaže Arturo López Levy, bivši analitičar kubanske vlade, a danas predavač na Denverskom sveučilištu. "Kada veći broj ljudi postane proaktivan i konkurentan, tada se i ostali, sviđalo im se to ili ne, moraju tome prilagoditi. Moraju se početi natjecati. Mislim da se upravo iz toga rađa dinamika tržišta." Poput ostalih zemalja koje su desetljećima bile pod vladavinom diktature, a u kojima je ona konačno završila, današnja Kuba je društvo obilježeno godinama zlostavljanja, podijeljena i nesigurna u vezi vlastite budućnosti. Promjene iz posljednjih nekoliko godina kojima je omogućeno samozapošljavanje, sloboda putovanja te kupoprodaja stambenih nekretnina i automobila, viđene su kao izvanredne, ali i krajnje ograničene. Kao da nitko ne zna je li Kuba doista na putu prema kapitalizmu, kako je u časopisu The Economist obznanjeno još u ožujku, ili je taj otok osuđen na kaskanje, s ograničenim kapitalizmom za rijetke i socijalističkim načinom života za većinu građana.

Ova je rasprava još kompleksnija zbog činjenice da isti oni vođe koji su tako dugo odbacivali kapitalizam danas potiču ljude da mu daju priliku. Raúl Castro bio je jedan od najodanijih revolucionara i komunista, a dana je u svojstvu predsjednika države jedan od najglasnijih zagovornika slobodnih tržišnih reformi. Na skupu kubanske Komunističke partije održanom početkom ove godine održana je i rasprava u vezi premošćivanja predrasuda prema poduzetnicima. Tada je Raúl Castro pomalo kontradiktorno izjavio da nikada neće "dopustiti povratak kapitalističkog sustava".No posvuda niču mala područja kontroliranog kapitalizma. U Havani, mala poduzeća su posvuda. Urbano poslovanje, od taksija do restorana, prolaze kroz transformaciju zahvaljujući priljevu novih poslovnih subjekata, što pridonosi jačanju konkurencije za klijente, radnu snagu i materijale. Čak i najosnovniji zadaci koje je nekada obavljala država, kao što je kupnja hrane, sve više prelaze u ruke privatnog sustava koji određuje cijene na temelju ponude i potražnje. Iako je početna provala aktivnosti malo usporila, neki stručnjaci tvrde da eksplozija trgovine pokazuje da su Kubanci oduvijek bili kapitalisti. Naime, od otprilike 350.000 Kubanaca koji su do kraja 2011. prema novim zakonima ostvarili pravo na samozapošljavanje, njih 67 posto nije se vodilo kao zaposleno, što znači da su najvjerojatnije radili na crno te ozakonili svoju djelatnost čim im se za to ukazala prilika. Héctor Higuera Martínez (39), vlasnik jednog od finijih restorana u Havani pod imenom Le Chansonnier, kaže da "dužnosnici počinju uviđati da postoji razlog zašto bi trebalo pružiti potporu privatnom poduzetništvu". Naime, on je zaposlio nekoliko ljudi, a i u zemlju donosi novac od stranaca. "Prije nismo imali ništa", kaže. "Sada imamo priliku."

Poput svih ostalih, i on je suočen s brojnim ograničenjima. Primjerice, ne smije zaposliti više od 20 ljudi i nema pristupa bankarskim zajmovima. Vlada kao da postaje nervozna kada netko postigne uspjeh. Ovoga su ljeta tako državni službenici zatvorili restoran i kabaret te optužili vlasnika za "osobno bogaćenje" jer je ulaz naplaćivao dva dolara. Nekoliko dana poslije cijeli posao je zatvoren, a 130 osoba ostalo je bez posla. Zasad je Kuba zaglavila s kapitalizmom u lisičinama. Ima prekomjerno regulirano konkurentno tržište za mala obiteljska poduzeća koja ne zahtijevaju kvalificiranu radnu snagu.Mnogi Kubanci kao da se boje oprostiti sa starim pouzdanim sustavom kojega najbolje predstavlja svima dobro poznata šala: "Mi se pretvaramo da radimo, oni se pretvaraju da nas plaćaju." Taksisti su rekli López Levyju da rade više za manje novca, a sve zbog povećane konkurencije. Jedan poljoprivrednik iz neposredne okolice Havane kapitalizam izjednačava s višim cijenama i tvrdi da bi vlada trebala intervenirati. No López Levy tvrdi da se mentalitet mijenja čak i kod kubanskih birokrata. "Vlada je izgubila ideološku bitku", kaže Óscar Espinosa Chepe, ekonomist koji je 2003. godine poslan na izdržavanje zatvorske kazne zbog kritiziranja vlade.

Damien Cave