Dok pariški klimatski sporazum povijesnim kolektivnim potpisivanjem dobiva jasnije obrise, struktura ulaganja u energetsku industriju sugerira kako bi cilj o značajnom smanjenju stakleničkih plinova moga ostati tek puka želja.

U njujorškom sjedištu Ujedinjenih naroda u petak je klimatski sporazum potpisalo čak 165 država. To je najveće kolektivno potpisivanje nekog međunarodnog ugovora od 1982. godine kada je 119 država potpisalo Konvenciju o pravu mora.

Prag od 55 posto
Prema odredbama Pariškog sporazuma, dokument će postati međunarodno valjan kada ga u nacionalnim parlamentima ratificira 55 država koje su zaslužne za 55 posto emisije stakleničkih plinova. UN predviđa da bi prag od 55 posto mogao biti prijeđen već ove godine.

Naime, dva najveća zagađivača, Kina i SAD, zajedno sudjeluju s 38 posto u globalnoj emisiji. Međutim, razvoj situacije na ekonomsko-političkom polju za sada ne daje mnogo nade u uspjeh borbe protiv klimatskih promjena. Američki Vrhovni sud privremeno je blokirao središnji dio klimatskog plana predsjednika Baracka Obame koji se tiče regulacije emisija iz termoelektrana na ugljen. K tome, jedan od favorita za osvajanje Bijele kuće, republikanac Donald Trump, istaknuio je kako "ne vjeruje previše" u klimatske promjene koje su posljedica ljudskog djelovanja. 

Dugoročne politike potpore
Korištenje ugljena kao energenta također ne posustaje. Trenutno se u svijetu gradi ili se planira izgradnja 1500 blokova u termoelektranama na ugljen, ponajviše u Kini i Indiji.Za to vrijeme, ulaganja u obnovljive izvore energije u silaznoj su putanji. Iako je prošla godina s 329 milijardi dolara bila rekordna što se tiče ulaganja u obnovljive izvore, u prva tri mjeseca ove godine ulaganja su pala za 22 posto, ponajviše zbog usporavanja u Kini.

Osim toga, investitore u obnovljive izvore energije je prošloga tjedna šokirala vijest da je najveća svjetska tvrtka u području obnovljivih izvora – američki SunEdison – podnio zahtjev za stečaj. Iako stručnjaci ocjenjuju da stečaj SunEdisona ne odražava stanje na tržištu obnovljive energije, IKEA-in direktor za održivost Steve Howard za Financial Times ističe kako to pokazuje da tržište obnovljive energije treba dugoročne politike potpore. A njih bi mogao pružiti upravo Pariški klimatski sporazum.