Na summitu Kine i zemalja središnje i istočne Europe u Beogradu Srbija je s kineskim partnerima dogovorila nekoliko velikih energetskih i infrastrukturnih projekata.

Tako je kompanija NIS Energowind, kćer kompanije NIS, uspostavila suradnju s kineskom kompanijom Goldwind o isporuci vjetrogeneratora za vjetropark Plandište snage 102 megavata. Prema riječima srpskog pomoćnika ministra energetike Miloša Banjca u tom poslu značajnu pomoć predstavljat će i kreditna podrška kineske Exim banke, koja će NIS-u odobriti kredit od 225 milijuna dolara. Također, neposredno prije početka summita vlada Srbije usvojila je sporazum za drugu fazu modernizacije Termoelektrana i kopova (TE-KO) Kostolac, u sklopu kojeg će u suradnji s kineskim partnerima biti izgrađen novi blok Kostolac B3 od 350 megavata, a kapacitet kopa Drmno bit će povećan s devet na dvanaest milijuna tona ugljena godišnje.

Izgradnja nove termoelektrane u Kostolcu, koja će biti prva nova srpska termoelektrana nakon gotovo 30 godina počet će od sljedeće godine i trajat će pet godina, dok bi novi blok trebao početi isporučivati električnu energiju u mrežu 2019. godine. Ukupna vrijednost druge faze modernizacije Kostolaca iznosi 715,6 milijuna eura, a Kinezi će dati kredit od 608 milijuna eura, dok će ostalo osigurati EPS i država.Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, kineska kompanija Sinohydro uključit će se se u gradnju obilaznice oko Beograda do Pančeva. Kineska kompanija trebalo bi biti angažirana na završetku obilaznice od Dobanovaca do Bubanj potoka, ali bi trebala i nastaviti gradnju obilaznice do Pančeva, što podrazumijeva i izgradnju novog mosta na Dunavu.

Srbija s kineskim partnerima pregovara i o izgradnji nove luke u Beogradu, pri čemu se razmatraju tri lokacije, među kojima se najčešće spominje gradnja u blizini mosta Zemun Borča, a u cijeli projekt trebalo bi uložiti oko 220 milijuna eura.Kada je riječ o kineskim ulaganjima u BiH, prema riječima predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande, BiH je predstavila projekte revitalizacije željezničke pruge Beograd-Sarajevo, izgradnje jadranske autoceste, hidrocentrale na Drini, bloka u TE Tuzla, koridora Vc i autoceste Banja Luka-Split. Crna Gora koja s kineskim kompanijama CCCC i CRBC uskoro počinje gradnju autoceste Bar-Boljare, a prema riječima premijera Mila Đukanovića zainteresirana je i za rekonstrukciju pruge Bar-Beograd "uz punu valorizaciju potencijala Luke Bar". Obnova te pruge za Crnu Goru dio je šireg projekta rekonstrukcije željezničke pruge Beograd-Budimpešta, projekta u koji su uz Srbiju i Mađarsku Kinezi već uključeni.