Kina snažno ulazi u Južnu Ameriku, kontinent donedavno isključivo u američkoj sferi utjecaja, ubrizgavajući desetke milijardi dolara kredita tamošnjim vladama. Prema podacima neprofitne organizacije Inter-American Dialogue sa sjedištem u Washingtonu, Peking je lani odobrio 29 milijardi dolara kredita južnoameričkim državama, što je govoto tri puta više nego godinu ranije.

To je više nego što su lani Svjetska banka i Međuamerička razvojna banka ukupno plasirali u taj dio svijeta. Međutim, to nije sve. Južnoameričkim državama prošle je godine na raspolaganju bilo dodatnih 35 milijardi dolara za izgradnju infrastrukture. "Svjedočimo širenju kineskog financiranja u Južnoj Americi", izjavila je za CNN Margaret Myers, direktorica Inter-American Dialogue. S druge pak strame, iako je vrijednost američkog izvoza u Južnu Ameriku 2014. bila tri puta veća od kineskih 130 milijardi dolara, američke investicije u tu regiju padaju već tri uzastopne godine.

S 1,8 milijardi dolara iz 2012. smanjene su 2015. na 1,3 milijarde dolara. Analitičari vjeruju da će zbog američkog povlačenja Kina ove godina dodatno ojačati svoja ulaganja u Južnu Ameriku. Razlog tolikom kineskom angažmanu leži u sirovinama, poput željezne rudače i nafte kojima Južna Amerika obiluje, a Kina ih treba.  K tome, financiranje infrastrukturnih projekata – poput monumentalne željezničke pruge duge 5300 kilometara od brazilske atlantske obale do peruanske pacifičke obale  – ima za cilj zapošljavanje kineskih radnika.