Predstojeći sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) u Gyeongjuu, Južna Koreja, koji se održava od 31. listopada do 1. studenoga 2025., dolazi u trenutku povećanih napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije, usprkos trenutačnom prekidu trgovinskog rata koji će isteći početkom studenoga 2025. Peking je dodatno zaoštrio kontrolu izvoza ključnih visokotehnoloških materijala, uključujući rijetke zemne metale i materijale za proizvodnju poluvodiča, što je dio šire strategije za očuvanje dominacije u globalnim lancima opskrbe.

Sustav licenciranja izvoza

Od 8. studenoga bit će dodano pet novih rijetkih zemnih metala srednjeg do teškog tipa – holmij, erbij, tulij, europij i itterbij – koji su nužni za tehnologije poput optičkih kabela, nuklearne energije i drugih industrijskih primjena. Europij se smatra jednim od najvrjednijih i najtraženijih elemenata jer je vitalan za tehnologije kao što su zasloni i rasvjeta, što ga čini ključnim u industriji elektronike i obnovljivih izvora energije. Ovo pojačanje ograničenja dio je kineske strateške inicijative da zadrži kontrolu nad globalnim lancem opskrbe rijetkim zemnim metalima.

Kina kontrolira oko 70 posto svjetskog rudarenja rijetkih zemnih metala, 90 posto njihove prerade te 93 posto proizvodnje magneta, što joj daje dalekosežnu dominaciju nad globalnim opskrbnim lancem. Izvoz ovih materijala zahtijeva odobrenje Pekinga, uključujući magnete proizvedene izvan Kine ako sadrže i najmanji udio kineskih rijetkih minerala ili su proizvedeni korištenjem kineskih tehnologija vađenja i prerade. Nova pravila kineska su verzija američkog zakona o strateškim proizvodima (Export Control Reform Act), kojim Washington blokira izvoz poluvodičke tehnologije Kini iz trećih zemalja. Osim rijetkih zemnih metala, u veljači 2025. Kina je uvela kontrole izvoza za pet drugih strateških metala – volfram, indij, bizmut, telur i molibden – kojima je uspostavljen sustav licenciranja izvoza. Ujedno su proširene kontrole na tehnologije i opremu povezanu s proizvodnjom baterija na bazi litija i galija, čineći Kinu ključnim faktorom u lancu proizvodnje baterija za električna vozila. Proizvođači poput CATL-a i BYD-a analiziraju utjecaj ovih izvoznih mjera kroz procjenu njihovih efekata na proizvodne kapacitete, troškove nabave i zalihe, što je već rezultiralo poremećajima i povećanom nesigurnošću unutar globalnih opskrbnih lanaca.

Gracelin Baskaran, stručnjakinja za kritične minerale u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), izjavila je da je tajming novih kineskih kontrola izvoza rijetkih zemalja izrazito strateški te da ove mjere služe kao moćan pregovarački alat u tekućim trgovinskim i političkim pregovorima. Naglašava da Kina koristi svoju dominantnu poziciju u opskrbi kritičnim mineralima kao sredstvo pritiska u geopolitičkoj konkurenciji sa Sjedinjenim Državama i saveznicima. Dai Menghao, partner za trgovačko usklađivanje u odvjetničkoj tvrtki King & Wood Mallesons, ističe da kineski režim kontrole izvoza gotovo u potpunosti replicira američki model, no naglašava da će Kini trebati određeno vrijeme za uspostavu učinkovitih mehanizama provođenja i primjene tih pravila. Uz stroge kontrole minerala, Kina zabranjuje izvoz tehnologija povezanih s proizvodnjom magneta, rudarenjem, preradom i recikliranjem, uz naglasak na vojne i sigurnosne aspekte. The Wall Street Journal i Financial Times izvještavaju da su te kontrole dodatno pojačane uoči povijesnog samita kineskog predsjednika Xi Jinpinga i američkog predsjednika Donalda Trumpa, što Bloomberg analizira kao znak kineske neovisnosti i snage u globalnoj geopolitičkoj areni.

Povećani troškovi

Ove mjere već su izazvale značajne poremećaje u industrijama poput proizvodnje automobila, zrakoplovstva, razvoja dronova, eko-inovacija i proizvodnje baterija, prenose Reuters i CNBC. Vodeći svjetski proizvođači suočavaju se s povećanim troškovima i nesigurnostima u nabavi kritičnih komponenti.

Uvođenjem ovakvog modela kontrole izvoza Kina brani svoje nacionalne interese i suzbija prijenos osjetljivih tehnologija koje bi mogle imati vojne ili druge sigurnosne implikacije, što potvrđuje The Washington Post. S obzirom na činjenicu da su kritični minerali stup tehnološkog razvoja i zelene tranzicije, kineska dominacija u ovom sektoru postavlja ozbiljne izazove globalnim gospodarstvima. Savezi poput G7 aktivno rade na diversifikaciji i razvoju alternativnih opskrbnih lanaca s ciljem smanjenja ovisnosti o Kini, zaključuje BBC.