Kineska žeđ za mlijekom sve je veća, no povećanje proizvodnje u tom trećem najvećem svjetskom proizvođaču nije jednostavno zbog visokih troškova i nedostatka krava.

Kako piše Reuters, Kina je lani proizvela 34 milijuna tona mlijeka, no to je zadovoljilo tek 70 posto domaće potražnje. Procjenjuje se da kinesko tržište mlijeka i mliječnih prerađevina godišnje vrijedi 62 milijarde dolara.

Skok od 21 posto

Iako Kinezi popiju tek 6,8 litara mlijeka po stanovniku godišnje – daleko manje od primjerice SAD-a gdje se troši 50 litara – potražnja za mlijekom i mliječnim prerađevinama osjetno raste.

Osim općenitog rasta standarda, na skok potražnje utjecali su nedavno i liječnici ukazujući tijekom epidemije koronavirusa na prednosti konzumacije mlijeka.

Podaci Nielsena pokazuju da je potražnja za svježim mlijekom u prvih 11 mjeseci 2020. skočila 21 posto, a za trajnim za 10,9 posto. K tome, Kinezi sve više jedu sira, a za proizvodnju kilograma sira potrebno je oko 10 litara mlijeka.

Tržišna potražnja u kombinaciji s vladinim subvencijama rezultirala je znatnim ulaganjima u povećanje proizvodnje.

Tako je prošle godine najavljena gradnja više od 200 novih farmi mliječnih krava, a 60 posto njih imat će više od 10.000 krava. U sljedećih nekoliko godina Kina bi trebala imati dodatnih 2,5 milijuna krava, 50 posto više od sadašnjeg broja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nije jednostavno

Farme čija je gradnja već započela trebaju ukupno 1,35 milijuna krava. No, povećati proizvodnju mlijeka u Kini nije jednostavno, iz nekoliko razloga. Prvi je što je cijena stočne hrane, primjerice sijena i kukuruza, znatno skočila, a drugi je što nema previše slobodnog zemljišta za gradnju golemih mliječnih farmi. No, ipak je najveći problem nedostatak krava.

U iduće dvije godine domaća govedarska proizvodnja isporučit će pola milijuna telića, a ostatak će trebati uvesti. Kina uvozi stoku najviše iz Australije i Novog Zelanda.

Međutim, Novi Zeland je u travnju obustavio izvoz žive stoke na dvije godine zabrinut uvjetima prijevoza životinja na brodovima tijekom duge plovidbe. Australski stočari neslužbeno ističu da su od tada zatrpani upitima.

Dobar izvor stoke mogli bi biti Brazil, SAD i Europska unija, smatra Dou Ming, glavni ekonomist kineske udruge mljekara. “Ako dodamo samo dvije zemlje za uvoz, bit ćemo zadovoljni”, ističe Dou.

Inače, Kina i Amerika trebale su započeti pregovore o uvozu stoke u roku mjesec dana od potpisivanja Faze 1 trgovinskog sporazuma koji je između te dvije zemlje sklopljen u siječnju prošle godine. No, za sada je nejasno jesu li pregovori uopće započeli s obzirom na izbijanje pandemije.