Ako proseparatistička lista sastavljena od konzervativne Convergencia Democratica de Catalunya i ljevičarske Esquerre Republicane na regionalnim izborima 27. rujna odnese pobjedu moglo bi doći do političkog poteza čija bi posljedica bila nova politička kriza u EU te pustoš u španjolskom gospodarstvu.

Katalonija je tradicionalno španjolski industrijski i ekonomski generator. No, jedna od najvećih zamjerki koje Katalonci imaju prema vladi u Madridu jest subvencioniranje španjolskog javnog duga. Tako je samo u 2010. Katalonija pridonijela s 61,9 milijardi eura putem poreza i naknada, dok su natrag dobili tek 45,3 milijarde eura. Katalonska vlada također smatra da je BDP mogao biti uvećan za osam posto, da nije bilo fiskalnih obaveza prema Španjolskoj.

Pojedine studije pokazuju kako bi Katalonija odvajanjem od Španjolske do 2030. ipak osjetila značajan prosperitet. Katalonski BDP iznosi 209 milijardi eura, slično portugalskom, no prognozira mu se i jačanje. Jednako se tako postavlja pitanje može li Katalonija preživjeti izvan EU. Samostalna Katalonija morala bi uvesti svoju valutu te servisirati javni dug bez pomoći Europske središnje banke. Najvažniji trgovinski partner bila bi joj Španjolska koja bi vrlo vjerojatno uvela carine na uvoz katalonske robe.