Desetljećima su sateliti, dronovi i ljudski izviđači činili standardni arsenal nadzora i izviđanja u ratnim sukobima. No, u eri jeftinih i često nesigurnih potrošačkih uređaja spojenih na internet, vojske su dobile još jedan moćan par očiju na terenu: svaku sigurnosnu kameru koju je moguće hakirati, bilo da je instalirana ispred kuće ili na gradskoj ulici, a koja može snimati potencijalne ciljeve.

POZIV NA BUĐENJE

Zbog rata u Iranu prijeti nam nestašica ključnog metala

Sigurnosna tvrtka Check Point sa sjedištem u Tel Avivu objavila je istraživanje koje dokumentira stotine pokušaja hakiranja potrošačkih kamera diljem Bliskog istoka, piše Wired. Mnogi od tih pokušaja tempirani su s obzirom na nedavne iranske napade raketama i dronovima na ciljeve u Izraelu, Kataru i na Cipru. Prema Check Pointu, dio tih pokušaja pripisuje se hakerskoj skupini povezanoj s iranskom obavještajnom službom. Cilj je bio koristiti civilne kamere za uočavanje ciljeva, planiranje napada i procjenu štete nakon udara, u kontekstu uzvraćanja na američka i izraelska bombardiranja koja su potaknula širu regionalnu eskalaciju.

Iran, međutim, nije jedini koji koristi ovu taktiku. Ranije ovog tjedna, Financial Times izvijestio je da je izraelska vojska pristupila gotovo svim prometnim kamerama u Teheranu i, u suradnji s CIA-om, koristila ih za ciljanje zračnog napada u kojem je ubijen ajatolah Ali Khamenei, vrhovni vođa Irana. Slično tome, u Ukrajini, ruske snage godinama hakiraju potrošačke nadzorne kamere kako bi pratili kretanje ukrajinskih trupa, dok ukrajinski hakeri preuzimaju ruske kamere za praćenje neprijateljskih postrojbi i svojih operacija.

Civilne kamere kao standardni vojni alat

Iskorištavanje nesigurnosti umreženih civilnih kamera postalo je dio standardnih operativnih procedura. “Hakiranje kamera postalo je dio vojnog priručnika,” kaže Sergey Shykevich, voditelj istraživanja prijetnji u Check Pointu. “Dobivate izravnu vidljivost bez skupih vojnih sredstava poput satelita, često s boljom rezolucijom. Za svakog napadača ovo je jednostavan potez koji pruža vrlo dobru vrijednost za uloženi trud.“

U najnovijem primjeru, Check Point je otkrio da su hakeri pokušali iskoristiti pet ranjivosti u sigurnosnim kamerama marki Hikvision i Dahua kako bi preuzeli kontrolu nad njima. Deseci pokušaja registrirani su u Bahreinu, Cipru, Kuvajtu, Libanonu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i stotinama u samom Izraelu. Sve ranjivosti već su bile poznate i zakrpane u ranijim ažuriranjima, no mnogi vlasnici nisu instalirali sigurnosne nadogradnje.

Iranske operacije i izraelski odgovor

Pokušaji hakiranja tempirani su za 28. veljače i 1. ožujka, upravo kada su SAD i Izrael započeli zračne napade diljem Irana. Neki pokušaji evidentirani su i sredinom siječnja, tijekom prosvjeda u Iranu. Check Point povezuje ove napade s tri hakerske skupine iranskog podrijetla, među kojima je poznata grupa Handala, identificirana kao suradnik iranskog Ministarstva obavještajnih poslova i sigurnosti. Slično ciljanje kamera zabilježeno je i u lipnju tijekom dvanaestodnevnog sukoba Izraela i Irana, a izraelska Nacionalna uprava za kibernetičku sigurnost tada je upozorila da iranski hakeri koriste civilne sustave kamera za praćenje ciljeva.

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Ukrajina kao poligon za novu taktiku

Američko-izraelski udari na Iran i atentat na ajatollaha Khameneija pokazali su koliko su temeljito izraelski hakeri ušli u teheranske sustave kamera. Izvori Financial Timesa opisali su kako su pratili zaštitare oko njega koristeći podatke prometnih kamera u stvarnom vremenu.

Prvi jasni pokazatelji moći hakiranih civilnih kamera pojavili su se tijekom rusko-ukrajinskog rata. Ukrajinski dužnosnici su 2024. upozorili da ruske snage hakiraju kamere u Kijevu kako bi nadzirale infrastrukturu i protuzračnu obranu. Istovremeno, Ukrajina je i sama koristila ovu taktiku, primjerice kada je video eksplozije ruske podmornice u Sevastopolu snimljen preko hakirane kamere, a haktivistička skupina One Fist pratila je kretanje ruskih materijala preko Kerčkog mosta.

“Prednosti iskorištavanja civilnih mreža kamera su očite: kamere su već prisutne i ne zahtijevaju dodatna ulaganja,” objašnjava Peter W. Singer, vojni istraživač u New America Foundation. “Neprijatelj je već postavio opremu po cijelom gradu, pa je dovoljno iskoristiti ono što već postoji.”

Singer dodaje da je hakiranje takvih kamera jeftinije i jednostavnije od korištenja satelita ili dronova. Osim toga, kamere na tlu pružaju kutove i perspektive koje se ne mogu dobiti iz ptičje perspektive, što ih čini moćnim alatom za izviđanje, ciljanje i procjenu štete nakon napada.