Iza sanacije banaka trebale su uslijediti financijske reforme kako bi se ograničila razorna moć banaka. No spašene su banke danas veće nego ikad, a uspješno su se othrvale reformama kojima je cilj bio smanjiti njihov opseg i složenost.

Međutim, nedostatak napretka možda svejedno dovede do promjena. Novi izvještaj koji je sastavio odbor stručnjaka Europske komisije pod vodstvom Erkkija Liikanena, guvernera narodne banke Finske, brojnim dokazima pokazuje da bi velike banke trebale odvojiti tradicionalne bankovne aktivnosti od riskantnih operacija trgovanja. Takve bi reforme osigurale da se svakodnevne funkcije, poput uzimanja depozita i kreditiranja tvrtki, ne bi poljuljale gubicima zbog špekulativnog trgovanja vrijednosnicama i derivatima. Jednako je važno to što bi se opseg takvog trgovanja smanjio jer banke više ne bi mogle koristiti depozite komintenata pod zaštitom vlade u svrhu trgovanja. Manji opseg trgovine smanjio bi sustavni rizik jer trgovinski odnosi između banaka mogu dovesti do toga da se gubitak jedne banke proširi na čitav sustav. Preporuke odbora također daju nadu da će nadzorna tijela pokrenuti bankovne reforme koje bi bile primjenjive u međunarodnim okvirima. Ako ih Europska unija pretvori u zakon, primjenjivat će se u svih 27 zemalja članica.

Štoviše, preporuke su odraz politike koja se primjenjuje u Velikoj Britaniji. Isto tako, odraz su duha Volckerova pravila u Sjedinjenim Američkim Državama, koje bi bankama pod zaštitom savezne vlade zabranilo špekuliranje vrijednosnicama i derivatima. Ova su nastojanja i dalje daleko od globalnog konsenzusa oko povećanja sigurnosti banaka, no upućuju na trend koji podupiru vodeći bankovni stručnjaci. Međutim, ne treba pretpostaviti da su antišpekulativne reforme gotova stvar. Planovi se moraju spojiti sa snažnom regulacijom tržišta derivata radi transparentnosti i poštenog trgovanja. Kriza eura pokazala je stalnu nestabilnost globalnog financijskog sustava. Druga otkrića, od gubitaka "Londonskog kita" u JPMorgan Chaseu do manipulacije nekih banaka pokazateljem kamatnih stopa Libor i pranja novca, pokazuju da bankarskom industrijom vlada nemar i nepovjerenje te da su potrebne strože regulativne mjere.