Brendovi hrvatskih proizvođača na tržištu u Srbiji se dobro kotiraju i velika je potražnja za njima.

Na listi popisu najtraženijih hrvatskih proizvoda u Srbiji su preživeli hrvatski brendovi iz komunističkog doba, kao i srpski iz robnih grupa ulja, kave i konditora, a koji su sada u hrvatskom vlasništvu.Osim vode Jana, Cedevite i Vegete, koji su općenito broj jedan u regiji u Srbiji dobro kotiraju i Eva sardine, Čokolino, hrvatske dječje kašice, PIK-ova pečenica, Kraševe Bajadere, Bronhi i Kiki bomboni te deterdžent Faks, javlja B92.Proizvođači iz Srbije ističu da nema reciprocitet u gotovo niti jednoj robnoj grupi. Tvrde da Hrvatska i dalje nije previše sklona robi iz regije, ali pritom hrvatske kompanije ulažu velik novac u marketing i plasman svojih proizvoda na srpskom tržištu.

"Velika je potražnja za vodom Jana, u marketing je mnogo uloženo, stvorena je potreba za tom vodom i u drugim trgovinskim lancima. Odolijevate neko vrijeme, ali kada svaki drugi kupac počne zapitkivati zašto nemate određeni proizvod, kao u ovom slučaju vodu, prisiljeni ste, prije ili kasnije, nabaviti tu robu. Nekada je Vegeta bila vladarica srpskog tržišta, no zbog visoke cijene potražnja pala", objašnjavaju za B92 beogradski trgovci.U okviru hrvatskih kompanija sada posluju srpski Frikom, Dijamant, Grand kafa, Štark, a odnedavno i Multivita. Kada se gleda tržišni udjel, Frikom je bez konkurencije sa sladoledima, ali i zamrznutim povrćem i morskom ribom. Štoviše, gotovo više od 90 posto pozicija hladnjaka sa sladoledom na otvorenom u rukama je Frikoma.

Slijedi Dijamantovo ulje, Grandova kava, Smoki, Čokoladne banane… Kupnjom slovenskog Mercatora, Agrokor će putem svoje prodajne mreže u regiji i Srbiji plasirati još više robe.Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Stipe Lovreta, kaže za Novosti da u uvjetima oštre konkurencija u borbi za potrošače, prednost u svakom pogledu trebaju imati kvalitetni i cjenovno atraktivni proizvodi."Proizvođači u Srbiji tradicionalno nedovoljno pažnje posvećuju marketingu. Rak-rana naših proizvođača je nedostatak prave tržišne orijentacije pa danas po tome pitanju imamo dva potpuno oprečna primjera. S jedne strane, imamo proizvode i dobre brendove, ali nemamo razvijene kanale marketinga.

Najbolji primer je proizvodnja malina kojom smo po volumenu proizvodnje među vodećima u svijetu, a izvozom smo oko 15. mjesta. Jednostavno imamo logiku, napravili smo dobar proizvod, ali neka se neko drugi bavi prodajom i marketingom", dodaje Lovreta. Lovreta naglašava i problem sa plasmanom vina. Srbija ima dobre komparativne prednosti u proizvodnji vina, ali u ovom segmentu mnogo se mora uložiti u marketing i prodaju. No kada su u Srbiji i otvoreni marketinški kanali i kada čak i imaju kvalitetan proizvod, oni su cjenovno nekonkurentni. To je donedavno potvrđivao i slučaj plasmana flaširane vode na bugarsko tržište.