Rast kineskog izvoza u svibnju pao je na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, dok su carine Sjedinjenih Američkih Država snažno pogodile isporuke, a industrijska deflacija dodatno se produbila, dosegnuvši najnižu točku u gotovo dvije godine. Ovi paralelni pritisci na domaću potražnju i vanjsku trgovinu dodatno opterećuju drugo najveće svjetsko gospodarstvo, izvijestio je Reuters.

Globalni trgovinski rat koji vodi američki predsjednik Donald Trump te oscilacije u trgovinskim odnosima između Kine i SAD-a u posljednja su dva mjeseca uzdrmali kineske izvoznike i njihove partnere diljem Pacifika, a istodobno zakočili i globalni gospodarski rast.

Ne žele više američku naftu

Kina već drugi mjesec zaredom ne kupuje američku naftu

Prema carinskim podacima, kineski izvoz u SAD pao je u svibnju za 34,5 posto na godišnjoj razini, što je najveći pad od veljače 2020., kada je pandemija COVID-19 paralizirala globalnu trgovinu. Ukupni kineski izvoz porastao je 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je sporije od travanjskog rasta od 8,1 posto i ispod očekivanja analitičara koji su u anketi Reutersa predvidjeli rast od 5 posto – unatoč tome što su početkom travnja stupile na snagu snižene američke carine na kinesku robu.

Uvoz u Kinu u svibnju je pao za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je znatno dublji pad u usporedbi s travanjskim padom od 0,2 posto i lošije od očekivanog smanjenja od 0,9 posto prema Reutersovoj anketi. U ožujku i travnju izvoz je rastao po stopama od 12,4 odnosno 8,1 posto, jer su tvornice žurile isporučiti robu prije novih Trumpovih carina.

Iako su kineski izvoznici u svibnju privremeno odahnuli nakon što su Peking i Washington dogovorili 90-dnevno zamrzavanje većine carina, napetosti između dviju sila ostaju visoke. Trenutačno traju pregovori o nizu pitanja, od kineske kontrole izvoza rijetkih zemnih metala do statusa Tajvana.

Trgovinski predstavnici Kine i SAD-a ponovno su se sastali u ponedjeljak u Londonu, nakon telefonskog razgovora najviših državnih dužnosnika u četvrtak.

„Rast izvoza vjerojatno je zakočen zbog pojačanih carinskih inspekcija u svibnju, koje su posljedica strožih kontrola izvoza“, rekao je Xu Tianchen, viši ekonomist Economist Intelligence Unit-a. Istaknuo je da je izvoz rijetkih zemnih metala gotovo prepolovljen, dok je i izvoz električnih strojeva osjetno usporio.

Uvoz iz SAD-a također je pao, za 18,1 posto u odnosu na pad od 13,8 posto u travnju.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Ekonomist Zichun Huang iz Capital Economicsa očekuje da bi se izvoz u lipnju mogao djelomično oporaviti jer je pad iz svibnja odraz smanjenih američkih narudžbi iz razdoblja prije trgovinskog primirja. Ipak, upozorava da će isporuke prema kraju godine ponovno biti pogođene zbog trajno visokih carinskih barijera.

Važno strateško oružje

Nova faza trgovinskog rata: Kina koristi izvozne dozvole kao oružje

Kineski trgovinski višak u svibnju iznosio je 103,22 milijarde dolara, više nego mjesec dana ranije kada je iznosio 96,18 milijardi dolara. Drugi podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je uvoz sirove nafte, ugljena i željezne rude također pao, što ukazuje na slabost domaće potražnje u kontekstu rastućih vanjskih pritisaka.

Peking je u svibnju najavio niz monetarnih poticaja, uključujući smanjenje referentnih kamatnih stopa i program povoljnih kredita vrijedan 500 milijardi juana za potporu potrošnji u sektoru skrbi za starije i drugim uslužnim djelatnostima. Mjere su usmjerene na ublažavanje učinaka trgovinskog rata na gospodarstvo koje se u oporavku od pandemije i krize na tržištu nekretnina najviše oslanjalo na izvoz.

Kineska financijska tržišta reagirala su prilično suzdržano. Indeks najlikvidnijih dionica CSI300 i referentni indeks Shanghai Composite porasli su za oko 0,2 posto.

Pritisci deflacije sve izraženiji

Podaci o proizvođačkim i potrošačkim cijenama, koje je istoga dana objavio Nacionalni zavod za statistiku, pokazuju da su se deflacijski pritisci u svibnju dodatno pojačali. Indeks proizvođačkih cijena pao je 3,3 posto u odnosu na prošlu godinu, nakon pada od 2,7 posto u travnju, što je najdublji pad u 22 mjeseca. Potrošačke cijene također su nastavile padati, smanjivši se 0,1 posto na godišnjoj razini.

Usporavanje aktivnosti u kineskoj industriji dodatno ilustrira utjecaj američkih carina na najveće svjetsko industrijsko središte, što usporava i rast uslužnog sektora u uvjetima neizvjesnosti oko ishodova trgovinskih pregovora.

Slaba domaća potražnja i niski cjenovni pritisci opterećuju kinesko gospodarstvo koje se još nije oporavilo u punoj mjeri nakon pandemije i sve više se oslanja na izvoz kao izvor rasta.

Rast maloprodaje usporio je prošloga mjeseca, jer potrošnja i dalje zaostaje zbog nesigurnosti na tržištu rada i stagnacije cijena nekretnina. Američki lanac kave Starbucks najavio je u ponedjeljak da će u Kini sniziti cijene pojedinih ledenih napitaka u prosjeku za 5 juana.

Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energenata, porasla je za 0,6 posto na godišnjoj razini, nešto brže nego u travnju kada je iznosila 0,5 posto.

Ipak, Huang iz Capital Economicsa upozorava da je rast temeljnih cijena “krhak” te smatra da će višak proizvodnih kapaciteta i dalje održavati deflaciju tijekom ove i iduće godine.