Kineski izvoz zabilježio je u listopadu najgori pad od veljače, pogođen novim carinama koje snažno pogađaju potražnju iz SAD-a, izvijestio je Reuters. Izvoz je pao 1,1 posto na godišnjoj razini u dolarima, nakon rasta od 8,3 posto u rujnu, čime su poništena očekivanja analitičara za rast od tri posto.

Isporuke prema SAD-u potonule su 25,2 posto, dok je izvoz prema EU i jugoistočnoj Aziji porastao tek 0,9 i 11 posto, što je najmanje povećanje od veljače. Ovaj pad označava kraj višemjesečne faze predizvoza prije carinskih povećanja.

Preusmjeravanje fokusa

Kineski premijer Li Qiang na ovogodišnjem China International Import Expou u Šangaju istaknuo je da će Kina i dalje promicati slobodnu trgovinu i otvoreno tržište, kritizirajući unilateralne i protekcionističke mjere koje narušavaju međunarodni ekonomski poredak. Pozvao je na reformu globalnih trgovinskih pravila kako bi bila pravednija i transparentnija te potvrdio posvećenost liberalizaciji domaćeg tržišta i povećanju uvoza kvalitetnih proizvoda. Procijenio je da će kinesko gospodarstvo do 2030. godine dosegnuti 170 bilijuna yuana (23,9 bilijuna dolara), značajno pridonoseći globalnom rastu.

Nakon objave podataka kineski juan je oslabio, prekidajući četverotjedni rast. Analitičari u Nomuri, najvećoj i najstarijoj investicijskoj financijskoj instituciji u Japanu, smatraju da će Peking fokus preusmjeriti na kratkoročnu stabilizaciju rasta putem fiskalnih poticaja, kao posljedica slabije potražnje u maloprodaji i izvozu. Uvoz je u listopadu porastao samo jedan posto, znatno slabije od 7,4 posto u rujnu, s rastom nabave nafte i soje, dok je uvoz bakra pao zbog visokih cijena i krize na tržištu nekretnina.

Financial Times podsjeća da je pad izvoza uslijedio ubrzo nakon trgovinskog primirja predsjednika Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga, koje uključuje privremeno smanjenje nekih carina i odgodu novih mjera, no prosječna stopa carina u SAD-u i dalje je oko 45 posto. Reuters pak navodi kako je kineski trgovinski suficit sa SAD-om u listopadu porastao na 24,76 milijardi dolara, dok Peking istodobno jača trgovinske odnose s Europskom unijom koja je u rujnu ostvarila mjesečni suficit od 21,9 milijardi dolara.

Ekonomistica Alicia Garcia-Herrero upozorava da izvoz ne može rasti beskonačno, ne samo zbog američkih carina, već i šireg globalnog usporavanja. Prema njezinim riječima, “izvoz prema SAD-u kroz Vijetnam uskoro će se usporiti jer je završena faza predizvoza, što upozorava na teže razdoblje krajem 2025. i početkom 2026. godine.”

Fundamentalni izazovi

Naglašava da ove promjene upozoravaju na fundamentalne izazove s kojima se suočava kinesko gospodarstvo, odnosno da kombinacija globalnog usporavanja i trajnih napetosti u trgovinskim odnosima zahtijeva prilagodbu i moguće nove gospodarske politike vlasti u Pekingu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Nakon što je proteklo trgovinsko primirje između SAD-a i Kine smanjilo trenutačne napetosti u trgovinskim odnosima, osnovni sukobi i dalje traju, kao i visoke carine koje znatno ugrožavaju dugoročni oporavak izvoza i stabilnost globalnih lanaca opskrbe, upozorava Financial Times te naglašava da takvo privremeno zatišje ne uklanja temeljne probleme, već ih samo kratkotrajno zamrzava.

S druge strane, The Economist ističe kako, unatoč naporima kineskih vlasti da potaknu gospodarski rast, gospodarstvo pokazuje sve izraženije znakove umora i da postoji jasna potreba za dubokim reformama. Dvojbe o održivosti trenutačnih stimulativnih mjera nastavljaju rasti, upućujući na izazovne perspektive za kinesku ekonomiju u idućem razdoblju.