Nakon napisa da je njemačka vlada odustala od podrške guverneru Bundesbanke Jensu Weidmannu u utrci za novog predsjednika Europske središnje banke (ECB) jer bi radije imala "svog čovjeka" na čelu Europske komisije, nagađa se koji bi kandidat mogao dobiti "vjetar u leđa" iz Berlina.

Prema analizi Financial Timesa, nekoliko potencijalnih nasljednika Marija Draghija dijeli njemačke konzervativne poglede na monetarnu politiku. Među njima su i neka vrlo poznata imena. "Prirodni izbor" za kandidata po njemačkom ukusu je guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot.

Isti pogledi
Naime, 51-godišnji Nizozemac dijeli mnoge Weidmannove poglede na monetarnu politiku ECB-a koja je po njihovu mišljenju prelabava. Prema tvrdnjama diplomatskih izvora, južne članice eurozone smatraju da je Knot "više Weidmann od Weidmanna". No, valja se prisjetiti kako je on – za razliku od njemačkog mu kolege – podržao čuvenu Draghijevu izjavu iz 2012. da će ECB učiniti sve što može kako bi sačuvao euro.

To je obećanje uključivalo i uvođenje kvantitativnog popuštanja, odnosno programa otkupa državnih obveznica od kojeg se u Njemačkoj mnogim ekonomistima diže kosa na glavi. Klaas Knot na čelu De Nederlandsche Bank nalazi se od 2011. godine, a prije toga bio je ministar financija zemlje poznate po urednim javnim financijama. Međutim, uteg njegovu izboru mogla bi biti činjenica da je Nizozemac  Wim Duisenberg već bio na čelu ECB-a od 1998. do 2003. godine. Uz Njemačku i Nizozemsku, u klubu država koje žele da ECB što prije ugasi poticaje uvedene u vrijeme krize je i Finska iz koje dolaze dva potencijalna kandidata.

Pitanje iskustva
Prvi je na našim prostorima dobro poznati Olli Rehn, nekadašnji europski povjerenik za proširenje, a sadašnji novopečeni guverner finske središnje banke. Rehn je bio i europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja usred najteže ekonomske krize u Europi što mu ide u pluseve. U minuse mu pak ide premalo iskustva u monetarnoj politici s obzirom da je finski guverner postao prošlog mjeseca.

No, s obzirom da iskustvo rada u središnjoj banci nema ni nedavno imenovani potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos, pitanje je koliko je to ustvari nedostatak. Rehnov prethodnik Erkki Liikanen s iskustvom nema problema – guverner je bio 14 godina. Iako je jedan od "jastrebova" kada je europska monetarna politika u pitanju, skloniji je kompromisu od Weidmanna.

No, glavni mu je minus dob – imao bi 77 godina na kraju osmogodišnjeg mandata šefa ECB-a. Jedina kandidatkinja koju diplomatski krugovi spominju je Christine Lagarde, šefica Međunarodnog monetarnog fonda. Iako je na čelu "svjetskog financijskog policajca" od 2011. godine, a prije je bila francuska ministrica financija, u središnjoj banci još nije radila.  

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju